B.B. [ Beta ]

OTVARANJE U ČETVRTAK

Filmske zvijezde i politička previranja na programu 74. Berlinala

Međunarodni filmski festival Berlinale počinje u četvrtak svojevrsnom povorkom velikih filmskih imena, ali u pozadini sukoba na Bliskom istoku, Ukrajini i protestima protiv ekstremne desnice u Njemačkoj.

Aktuelni događaji su na neki način već ušli u dnevni red festivala, koji ima za cilj da bude "mjesto dijaloga i inkluzije" u svijetu punom sukoba, javila je agencija Frans pres.

Organizatori festivala su nedavno odlučili da povuku pozivnice članovima ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), u vrijeme održavanja masovnih protesta po velikim gradovima, zbog radikalnih ideja te političke formacije.

Najavljeno prisustvo članova (AfD) na ceremoniji otvaranja u četvrtak izazvalo je proteste među njemačkim filmskim profesionalcima.

Organizatori Berlinala su to uzeli u obzir, ističući svoju zabrinutost zbog "porasta antisemitizma, antimuslimanskog raspoloženja, govora mržnje i drugih antidemokratskih stavova".

Ovogodišnji 74. filmski festival počinje u zapaljivom kontekstu, poslije četiri mjeseca rata na Bliskom istoku i pred dvogodišnjicu rata u Ukrajini.

Njemačka je pokazala odlučnu podršku Izraelu povodom napada palestinskog islamističkog pokreta Hamas 7. oktobra 2023. i rata Izraela protiv Hamasa koji je uslijedio u Pojasu Gaze.

Sredinom januara, umjetnici, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade Francuskinju Ani Erno (Annie Ernaux), pokrenuli su kampanju bojkota njemačkih kulturnih institucija, optuženih za represiju palestinskih glasova.

Organizatori Berlinala su rekli da neće biti pogođeni tim bojkotom, ali su neki kulturni događaji u Berlinu otkazani.

Ove godine će se za glavnu nagradu Zlatnog medvjeda takmičiti 20 ostvarenja, a nagrade će 24. februara, dan prije zatvaranje festivala, dodijeliti žiri kojim predsjedava meksička glumica kenijskog porekla Lupita Niong’o.

Čuveni reditelj Martin Skorseze će dobiti počasnog Zlatnog medvjeda, a crvenim tepihom će proći irski glumac Kilijan Marfi, inače favorit za prestižnog Oskara za ulogu u filmu "Openhajmer".

Marfi će u Berlinu predstaviti ostvarenje "Small Things Like These" reditelja Tima Milants i Piki Blajnders, koje će u četvrtak uveče zvanično otvoriti festival.

Taj film će se takođe takmičiti za Zlatnog medvjeda, kao i novi filmovi Olivijea Asaje, Brunoa Dimona i Matija Diopa. Na spisku su još "A Traveler's Needs" sa slavnom Izabel Iper i "La Cocina" meksičkog reditelja Alonsa Ruispalasijusa u kojem glumi Runi Mara.

Na festivalu će u takmičarskom dijelu biti prikazan "My favorite Cake" iranskih reditelja Marijam Moghadam i Behtapa Sanehe, kojima su iranske vlasti zabranile put u Berlin.

Mediji su polovinom decembra prenijeli da je na dan saopštavanja spiska filmova u trci za Zlatnog medvjeda, policija u Iranu pretresla domove reditelja i oduzela cio filmski materijal.

Iranskim vlastima se nije dopao film koji prikazuje jednu stariju ženu koja uživa u svojim željama, u zemlji gdje su ograničena prava žena.

Filmski analitičari smatraju da je odluka organizatora festivala da taj fim stavi u spisak za Zlatnog medvjeda predstavlja jaku poruku, jer je festival poznat po tome što daje mogućnosti izražavanja glasovima koji se suočavaju sa političkom represijom.

Na festivalu će biti prikazani i filmovi produkcije Netfliks, kao što je "Spaceman" u kojem Adam Sandler glumi astronauta poslatog u daleke krajeve Sunčevog sistema da bi sakupljao misteriozni drevni prah.

Biće prikazan i Netfliksov "Supersex", priča o italijanskom porno glumcu Rokou Sifredi.

Zlatnog medvjeda je prošle godine dobio francuski dokumentarni film "Sur l´Adamant" (Na brodu Adaman) priči o psihijatrijskoj dnevnoj bolnici na brodu na Seni, u Parizu.

Međunarodni filmski festival u Berlinu je osnovan 1951. a od 1978. godine redovno se održava svake godine u februaru. Smatra se najposjećenijim filmskim festivalom na svijetu, sa 274.000 prodatih ulaznica godišnje.

Na festivalu se dodjeljuju nagrade Zlatni medvjed za najbolji film, Gran pri žirija, kao i Srebrni medvjedi za najboljeg reditelja, glumca, glumicu, scenario i filmsku muziku. Od 1992. na tom festivalu se dodjeljuje nagrada Tedi za film koji se bavi tematikom LGBTQ populacije.

Organizatori su prije nekoliko godina povukli nagradu Alfred Bauer, nazvanu po bivšem direktoru festivala, poslije otkrivanja da je bio povezan sa nacizmom.