Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

M.Mijatović

17. 05. 2022. 07:12   >>  07:10

U MUZEJSKOJ ZBIRCI

Oko 3.000 eksponata koji svjedoče o prošlosti Podgorice

Arheološka zbirka JU Muzeji i galerije Podgorice broji oko 3.000 eksponata koji svjedoče o prošlosti Podgorice, u periodu od srednjeg paleolita do poznog srednjeg vijeka. Nošnje, nakit, oružje i predmeti iz narodne umjetnosti, tako i manji broj predmeta iz oblasti kulture stanovanja, potiču iz XIX i prve polovine XX vijeka.

Hristina Bošković iz JU Muzeji i galerije Podgorice, za Portal RTCG, kazala je da Odjeljenje za istoriju kulture i umjetnosti u svojim zbirkama sadrži eksponate visoke umjetničke vrijednosti istorijskog značaja, koje govore o veoma burnom i bogatom razvoju kulture i umjetnosti na prostoru na kom je nastala i na kom se razvijala današnja Podgorica.

Tako se u muzeju čuva Praznični minej koji je štampan 1538. godine i koji na najbolji mogući način ilustruje svu raskoš štamparske grafike Božidara Vukovića Podgoričanina.

Pored Mineja, u muzeju se čuva i prvi list iz Zbornika za putnike, štampanog 1536. godine, na kom se nalazi grb Božidara Vukovića Podgoričanina, kao i Zbornik za putnike koji je štampao njegov sin Vićenco 1547. godine.

Stalna izložbena postavka Muzeja je, ističe Bošković, koncipirana kroz četiri tematske oblasti, koje zajedno daju jednu cjelinu sa sdržajnom i kompleksnom muzeološkom impresijom na istorijske i kulturne procese sa područja Podgorice i njene okoline.

"Naša arheološka zbirka broji oko 3000 eksponata, koji svjedoče o prošlosti ovog prostora u periodu od srednjeg paleolita do poznog srednjeg vijeka. Dijelom su rezultati arheoloških istraživanja koje je sprovodio naš tim stručnjaka u oblasti arheologije", kazala je ona.

Predmeti koji se nalaze u etnografskoj zbirci Muzeja svjedoče o istoriji, tradiciji i običajima našeg grada.

Nošnje, nakit, oružje i predmeti iz narodne umjetnosti, kao i manji broj predmeta iz oblasti kulture stanovanja, potiču iz XIX vijeka i prve polovine XX vijeka, a svaki od njih doprinosi riznici narodnog stvaralaštva.

Ističe da u postavci posebno impresioniraju pojedini djelovi crnogorske i muslimanske ženske nošnje (jakete, koret, jeleci i košulje), kao i djelovi crnogorske muške nošnje (dušanka, džamadan, jelek), bogato ukrašeni zlatovezom.

Istorijsko odjeljenje istražuje, čuva i prezentuje sadržaje kroz stalnu postavku, ali i kroz povremene izložbe.

Nedovoljno insistiramo na kulturi i kulturnoj baštini

Kulturno – istorijsko nasljeđe je, naglašava Bošković, od izuzetnog značaja za svako društvo i njegov identitet, za vrijednosti koje jedna zajednica, grad ili država njeguje i razvija.

Ono predstavlja, kaže, i jako bitan sadržaj obrazovnih, naučnih i kulturnih programa, i služi kao dalja inspiracija za nova naučna, kulturološka i umjetnička istraživanja u toj oblasti.

"Shodno tome, muzeji imaju za cilj da istražuju kulturno nasljeđe, da ga čuvaju, štite i valorizuju, da mu daju poseban društveni tretman i da ga na adekvatan način predstave u svom programu", istakla je Bošković.

Što se više insistira na kulturi, kulturnoj baštini i umjetnosti, veći je, kako kaže, i afirmativni uticaj na društvene vrijednosti, te samim tim i društvo postaje razvijenije.

Smatra da se na tome u našem društvu još uvijek ne insistira u adekvatnoj mjeri, iako je to jedno od najvažnijih pitanja iz domena kulturnih politika i strateškog planiranja.

"Osim što ima estetsku ulogu, kultura je i najvrijedniji razvojni segment svakog društva i ona se od strane muzeja i drugih kulturnih institucija može i mora stalno afirmisati i valorizovati na najbolji mogući način", navodi Bošković.

Građani su, kaže, upoznati sa kulturnim nasljeđem svoje zemlje u onoj mjeri u kojoj ga sa tim nasljeđem i njegovim vrijednostima upoznaju obrazovne institucije, resorna ministarstva, institucije u oblasti kulture i umjetnosti, kao i drugi subjekti koji djeluju u ovim oblastima.

Preduslov za to je, objašnjava, strateško planiranje u kulturi, kojim se bave nadležne institucije.

Aktivnosti razvoja publike i strateško planiranje u smjeru povezivanja građana sa kulturnim nasljeđem važan su dio godišnjih programa JU Muzeji i galerije Podgorice.

"Društvena i komunikacijska uloga kulture među našim je programskim prioritetima. Jedan od primjera za taj programski segment rada muzeja je projekat „Nasljeđe jednakosti“, koji je otpočeo sa realizacijom početkom ove godine", ističe Bošković.

Kako navodi, kroz taj projekat pokrenuli su naučno – istraživački rad o lokalnim praksama multikulturalnosti, inkluzivnosti i suživota, kao i radionice namijenjene mladima, kroz koje polaznici uče o muzejskim zbirkama i nematerijalnom nasljeđu u kontekstu ljudskih prava i inkluzije.

To je, dodaje, samo jedan od načina na koji kulturnu baštinu i njen edukativni potencijal afirmišu u radu sa mladima, ali i građanima svih generacija.

Mališani u Muzeju uče kako se njeguje kulturna baština

U gradskom Muzeju već nekoliko godina razvija se prakse rada sa djecom. U oktobru prethodne godine potpisali su Sporazum o saradnji sa JPU Đina Vrbica, koji se temelji na realizaciji aktivnosti kroz projekat koji nosi naziv „U carstvu muzeja“.

"Djeca koja imaju priliku da obilaze muzeje i galerije u najranijoj dobi stiču već tada najbolju predstavu o tome šta su to kultura, tradicija, stvaralaštvo, identitet i umjetnost", kazala je Bošković.

Cilj projekta je da se djeca kroz obilazak naše muzejske zbirke upoznaju sa tradicijom i kulturnim nasljeđem kako Podgorice, tako i Crne Gore, da steknu estetska iskustva i doživljaje kroz interaktivne programe namijenjene njihovom uzrastu.

Do kraja trajanja programa predviđen je dolazak 29 grupa djece uzrasta od 5 i 6 godina.

U toku boravka u muzeju, djeci je upriličena prezentacija stalne postavke muzejske zbirke, učijem sastavu su bogati istorijski, kulturno – istorijski, etnografski i arheološki sadržaji.

Bošković ističe da u muzeju mališani imaju priliku da razvijaju svoj kreativni izraz kroz posebno osmišljene likovne radionice, uz pratnju i pomoć stručnog tima naše ustanove, koji čine djelatnici iz oblasti kulture i umjetnosti, kustosi, muzejski vodiči i muzejski pedagog.

"Takođe, tu su i vaspitači, u čijoj pratnji borave djeca u našim muzejskim i galerijskim prostorima. Sasvim smo sigurni, da kroz takav program mališani u našem muzeju stiču zanimljiva i korisna iskustva, a samim tim i postepeno grade stav i odnos prema stvaralaštvu i razumijevanje o tome kako se jedno društvo razvija uz umjetnost i kulturu i na koji se način poštuje i njeguje kulturna baština", navodi ona.

Cilj je, poručuje Bošković, za najmlađe kreirati programe koji daju cjelovit doprinos razvoju njihovog senzibiliteta, kako bi sjutra izrasli u pojedince koji razumiju i njeguju univerzalne vrijednosti i pozivitne društvene prakse.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније