П.Р. [ PR Centar ]

ZEKOVIĆ

"Muzej savremene umjetnosti bi promovisao novi vid djelovanja u kulturi"

Paradoksalno je da jedino Crna Gora u regionu nema muzej savremene umjetnosti koji bi, praćenjem savremenih umjetničkih kretanja – originalnih umjetničkih koncepata, prezentacija, propagiranja novih ideja, angažovanih akcija, promovisao novi vid djelovanja u našoj kulturi i otvorio joj prostore akcije i afirmacije, ocijenila istoričarka umjetnosti i članica radne grupe za izradu Elaborata o opravdanosti transformacije Centra savremene umjetnosti u Muzej Ljiljana Zeković.

Ona je u intervjuu za PR Centar pojasnila je da se savremena umjetnost u Crnoj Gori najčešće prezentuje izložbenim postavkama u muzejima i galerijama, koji imaju intenciju da prate kretanja i pojave na našoj likovnoj sceni - od tradicionalnih formi izraza do moderne.

"Međutim, ne postoji specijalizovana institucija koja bi, pored djela koja pripadaju klasičnim i proširenim medijima, prezentirala nove vizuelne medije, mjesto koje bi se generisalo iz specifičnih izražajnih formi i nomadskog pluralizma umjetnika postmodernog usmjerenja kroz stalnu postavku", istakla je Zeković.

Ukazala je na činjenicu da Muzej savremene umjetnosti, koji treba da bude smješten u novoj zgradi prepoznatljive savremene arhitekture ili u adapriranom već postojećem objektu, ne može nastati preko noći.

Zeković smatra da iskustva na globalnom nivou treba da budu smjernice i da se pronađu najbolja rješenja za njegovo osnivanje, razvojnu politiku i buduću strategiju, prilagođene specifičnostima naše sredine.

"U samoj realizaciji Muzeja savremene umjetnosti, pored sadašnjeg inicijatora njegovog osnivanja Ministarstva kulture koje je Elaboratom o opravdanosti njegovog i osnivanja, predavanjima, radionicama i drugim aktivnostima, sa stučno-profesionalnog stanovišta otvorio novo poglavlje u muzejskoj djelatnosti Crne Gore, treba da se aktivno uključe Centar savremene umjetnosti, Narodni muzej Crne Gore, kao matična muzejska institucija Crne Gore, Fakultet likovne umjetnosti, Udruženje likovnih umjetnosti Crne Gore, Fakultet vizuelnih umjetnosti, Muzeji i galerije Podgorice", navela je Zeković.

Podsjetila je da je Centar savremene umjetnosti, koji se bavi unapređivanjem i razvojem savremene umjetnosti, nastao integracijom Republičkog kulturnog centra i Galerije nesvrstanih „Josip Broz Tito“.

"Postavlja se pitanje kako u ovom spoju možemo tražiti premise koje nas upućuju na savremenost koja se iskristalisala u nazivu ove institucije kulture", navela je Zeković.

Vremenom se, kako je dodala, djelatnost Centra orjentisala na galerijsko-muzejsku djelatnost koja podrazumjeva "prikupljanje, proučavanje, čuvanje i izlaganje umjetničkih djela; formiranje i obogaćivanje različitih kolekcija (legata, zbirki i dr.) umjetnika iz zemlje i inostranstva, nastalih tokom 20 i 21 vijeka kao jedinstven i kompletan sistem savremenih umjetničkih pojava; istraživanje praktičnim i eksperimentalnim metodama u savremenoj umjetnosti".

"Mislim da je svojom djelatnošću Centar savremene umjetnosti zavrijedio da se uzdigne na stepen muzejske matične institucije savremenog vizuelno-likovnog stvaralaštva u Crnoj Gori", ocijenila je Zeković.

Ona je kazala da je u domenu svog rada Centar savremene umjetnosti pokazao visoki nivo profesionalizma koji je, kako je navela, prezentovao putem izložbi, edukativnim radionicama, predavanjima, gostovanjaima značajnih umjetnika iz zemlje i inostranstva, časopisom ART (nažalost ugašenog) koji je stekao reputaciju uvaženog glasila savremene umjetnosti.

"Pored zalaganja i rezultata koji su ostvarili stručnjaci i osoblje Centra savremene umjetnosti, kao permanenten i nikad prevaziđen problem ostali su: nedostatak stalne postavke, nedekvatni izložbeni prostori, neselektivno odabrani radovi koji čine skroman fond savremene umjetnosti koji ne pruža uvid u crnogorsko savremeno stvaralaštvo", navela je Zeković.

Prema njenim riječima, kako bi baštinio sadašnje fondove Centra savremene umjetnosti, Muzej savremene umjetnosti je u obavezi da ih čuva, prezentuje i valorizuje kao izvor informacija o savremenom, "a kojim bi se proširio rakurs teorijskih istraživanja o savremenosti kao izrazu sadašnjosti koja se oslanja na prošlost i otvara prostor budućnosti".

"Bez muzejske prezentacije koja bi bila fleksibilna i mjenjala se periodično, namoguće je imati uvid u savremeno stvaralaštvo Crne Gore koje se sada može upoznati paricijalno: temporalnim izložba i pratećem tekstualnom pregledu u katalozima i novinskim člancima", istakla je Zeković.

Na pitanje kako kultura može da se izdigne iznad politike, s obzirom da smo svjedoci medijskih navoda u kojima se priča o transformaciji Centra savremene umjetnosti u Muzej politizuje, Zeković je kazala da je poterebno napraviti razliku između kulturne politike i kulture u službi politike.

"Kulturna politika u Crnoj Gori, kao u većini evropskih zemalja, pripada modelu u kojemu se država i njeni organi direktno uključuju u razvoj upravljanje kulturom. Međutim, sloboda umjetničkog stvaralaštva ne podnosi bilo kakva uslovljavanja", pojasnila je Zeković.

Ukazala je da ta uslovljavanja nekada imaju i pozitivnu reakciju u domenu jačanja individualne samosvjesti stvaralaca kroz čije djelo se aktuelizuju mnogi društveno - politički problemi.

"I nesvjesno oni ulaze u sistem politizacije. Dakle, društvo, pojedinci, država, u ovom sistemu međuzavisnosti, treba da se ujedine u zadatku da se podrži sve ono što ima neospornu vrijednost. Ova za sada utopijska paradigma treba da bude smjenica za dalje djelovanje u ime kuture koja ne smije biti u službi politike već da čuva svoj profesionalni integritet", istakla je Zeković.

U sistemu politizacije, kako je dodala, nekad pod plaštom profesionalizma, našla i transformacija Centra savremene umjetnosti u Muzej posebno u medijima.

"Mediji treba da poštuju principe objektivnosti i etičkog stava u stvaranju pozitivne atmosfere koja će adekvatno, kroz formu dijaloga i nepristrasnosti, dati na uvid široj javnosti opravdanost inicijativu o opravdanosti osnivanja ove muzejske institiucije koja ima intenciju 'otvorenog muzeja' u kreiranju identiteta savremene crnogorske umjetnosti", navela je Zeković.

Smatra da, ako su stavovi pojedinaca kroz kritičke sudove dobronamjerni, treba ih poštovati i uvažiti, "za razliku od onih koji paušalno, sa ličnog ili političkog stanovišta oponiraju i negiraju sve što donosi promjene i novine".