K. J. [ PR centar/ NIN ]

Koprivica: Filmski festival Herceg Novi potvrđuje kontinuitet i snagu regionalne kinematografije

Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival otvara 38. izdanje, potvrđujući status manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, koja se predstavlja sa čak osam filmova, iza kojih stoji nadasve kreativni potencijal domicilnih stvaralaca, a publici donosi filmove iz regiona koji kroz različite stilove i teme oslikavaju zajedničku sudbinu posttranzicionog društva i pojedinca.

To je poruka iz autorskog teksta Stevana Koprivice, dramskog pisca i umjetničkog direktora festivala, objavljenog u NIN-u.

On je podsjeto da festival, koji je nekada nosio ime Jugoslovenskog festivala filmske režije, a potom Jugoslovenskog filmskog festivala, danas okuplja igrani, dokumentarni i studentski film, uz prateći program koji uključuje i novu „TV nišu".

"Za sada revijalnu selekciju regionalnih TV serija u nastanku i nadmetanje crnogorskih autora koji pokušavaju da prevaziđu apsolutni televizijski deficit igranog programa u Crnoj Gori", napisao je Koprivica.

On je istakao da Crna Gora bilježi presedan u filmskom kulturnom proizvodu.

„Ove godine čak osam filmova, što većinske što manjinske koprodukcije, iza kojih stoji agilni Filmski centar Crne Gore, ali nadasve kreativni potencijal domicilnih stvaralaca", naveo je Koprivica.

„Domicilnost nije estetička kategorija, ni vrijednosna, ali plasman ovih filmova na respektabilnim evropskim festivalima govori da su u pitanju relevantna umjetnička djela“ , napisao je Koprivica.

Prema njegovom mišljenju "nema više te zemlje, ali ima kinematografije post-Ju zemalja koje se međusobno prožimaju, sarađuju, stvaraju. To se sada zove koprodukcija, a nekad se zvalo jugoslovenska kinematografija. Autori, glumci, novac, kao nekada".

Tako ćemo vidjeti filmove iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Makedonije, Crne Gore. Različiti stilski i tematski, ali sa zajedničkim imeniteljem sudbine posttranzicionog društva i pojedinca, dok dokumentarni program obuhvata globalne teme i autore.

"Dodajmo ovome i selekciju studentskih filmova sačinjenu od radova poletaraca filmskih škola opet eks-Ju prostora, pa čak i beogradskog FDU-a, čiji su studenti uprkos svemu uspjeli da naprave zanimljive filmove", napisao je Koprivica.

On ističe kako selekcija dokumentarnog filma obuhvata cijelu planetu i suočiće nas sa angažmanom i hrabrošću autora suprotstavljenih već pomenutom fašizmu, apokalipsi Gaze i slično. "Pored angažmana, ova selekcija donosi i visoko estetizovane filmske etide, od kojih su neke u konkurenciji za najveća svjetska priznanja."

U svom tekstu Koprivica je podsjetio na razvoj festivala „napomenimo, prije je to bio Jugoslovenski festival filmske režije, pa raspadom SFRJ a ostatkom krnje Jugoslavije postao je Jugoslovenski filmski festival, a onda više ni te zemlje nije bilo. A festivala jeste. U novom profilu imao je meandriranja, od visokih dometa do krajnje nebrige, ali je opstajao jer je film opstajao.“

Koprivica u tekstu podsjeća na značajan doprinos u etabliranju festivala Milana Žmukića, „producentskog maga iz socijalističkih vremena“, i Zorana Živkovića, „producenta sa praškom diplomom“.

„Danas festival ima promijenjenu upravnu strukturu sa Savjetom velikih ingerencija, ‘Herceg festom’ kao izvršnim producentom, umjetničkim direktorom koji do sada nije postojao jer je festival selektorskog tipa, a osnivač Herceg Novi i Ministarstvo za kulturu i medije u odnosu jedan prema dva pokrivaju budžet festivala. Savjet čine dva člana koje delegira Opština Herceg Novi i tri člana ispred Ministarstva kulture i medija“ , napisao je Koprivica.

Pored Zlatnih mimoza, festival dodjeljuje i nagradu „Milan Žmukić“ za doprinos domaćoj kinematografiji i razvoju festivala. Dobitnik za 2025. godinu je Dušan Kovačević, jedan od najznačajnijih dramskih pisaca i scenarista regiona.