Mediabiro [ M.V. ]

Jovanović: Festival Ćirilicom jedan od stubova kulturnog života naše zajednice

Deveto izdanje festivala Ćirilicom koje se održava od 26. avgusta do 17. septembra u Budvi svečano je otvoreno sinoć na Trgu između crkava u Starom gradu. Festival i ove godine organizuju JU Narodna biblioteka „Miroslav Luketić“ Budva i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, a podršku pružaju Opština Budva i Turistička organizacija Budve.

Mila Baljević, direktorica JU Narodna biblioteka “Miroslav Luketić” pozdravila je mnogobrojnu publiku okupljenu na Trgu između crkva i ukazala na važnost očuvanja kulturnog nasljeđa i boljeg vrednovanja ćiriličnog pisma.

"Organizujući ovaj festival mi ispunjavamo jedinstvenu kulturnu misiju, jer ćirilično pismo nije samo način pisanja – ono predstavlja duboko ukorijenjeni simbol naše istorije, tradicije, jezika, identiteta koji su oblikovani vjekovima kroz pisanu riječ, literaturu i učenost. U savremenom dobu kada se suočavamo sa različitim pritiscima globalizacije važno je da osnažimo i očuvamo ono što nas čini jedinstvenim. Festival Ćirilicom ima za cilj da podstakne svijest o vrijednosti ćiriličnog pisma, da pruži podršku njegovom korišćenju u svim aspektima života – od obrazovanja i medija do svakodnevne komunikacije,“ navela je Baljević.

Podsjetila je na značaj samog festivala Ćirilicom za Budvu kao multikulturalni grad.

"Budva je ovim festivalom dobila jedinstven kulturni sadržaj koji u sebi ima izuzetno veliki potencijal kao otvorena tribina, kao Agora i taj oblik komunikacije ovaj festival obnavlja i njeguje. Istovremeno, to je razlog da Budva njeguje festival Ćirilicom jer se mnogi ljudi opredjeljuju da posjete Budvu imajući u vidu da ovdje živi takav duh zajedništva, jedinstva, tolerancije – duh festivala Ćirilicom. Festival Ćirilicom svojim programima predstavlja i kulturnu baštinu pisanu i na latinici pokazujući kako je nedjeljiv zajednički kulturni prostor koji ovdje među crkvama različitih konfesija ostaje vjekovima. Upravo se te različitosti na ovom trgu spajaju, a ne razdvajaju. Budva kroz projekat Ćirilicom šalje poruku koja je u skladu sa evropskim vrijednostima koje podrazumijevaju čuvanje i zaštitu svih pisama, šalje poruku da je u ovom gradu jednako dobrodošla svaka kulturna inicijativa koja ima određeni vrijednosni kulturni sadržaj i da je jedini model koji garantuje nesmetan kulturni razvoj grada kao multikulturalnog sjedišta Crne Gore,“ ispričala je Baljević.

U ime Opštine novo izdanje festivala Ćirilicom svečano je otvorio prvi čovjek Budve – Nikola Jovanović.

"I ove godine sa posebnim zadovoljstvom i ponosom Budva je domaćin jedne od najznačajnijih kulturnih manifestacija posvećene ćiriličnom pismu i njegovom mjestu u našoj kulturi i tradiciji koja je od svog nastanka do danas postala jedan od stubova kulturnog života našeg grada, ali i naše šire zajednice. Ovaj festival doživljavamo kao čin očuvanja našeg identiteta i garanciju našeg trajanja. Ovogodišnji festival nosi poruku "Ćirilica pamti, Budva čuva" i u tim riječima je sabrano sve ono zbog čega smo večeras ovdje. Ćirilica pamti jer svako njeno slovo je svjedočanstvo o prošlim vremenima, vjeri, kulturi, o narodima koji su je oblikovali. Budva čuva jer je grad koji razumije vrijednost nasljeđa, grad koji zna da nijedna riječ, nijedno pismo ne može opstati ako ih ne čuvamo sa ljubavlju, pažnjom i odgovornošću. Želim da istaknem posebnu zahvalnost Narodnoj biblioteci Budve, Udruženju izdavača i knjižara Crne Gore kao i svim saradnicima i učesnicima koji su svojim trudom, znanjem i ljubavlju omogućili da festival živi, raste i postane sve značajniji. Vaša posvećenost je poruka da se kultura može i mora njegovati u vremenu koje nas često iskušava prolaznim vrijednostima i zaboravom. Vi ste uspjeli da stvorite događaj koji je prepoznat kao kulturni brend Budve i koji naš grad svrstava među ona mjesta koja znaju da čuvaju svoje nasljeđe i da budu otvorena za nove ideje,“ saopštio je Jovanović.

Nakon zvaničnih govora slovo o Ćirilici održao je vikarski episkop dioklijski gospodin Pajsije.

"Ćirilica nastaje i rađa se za jednu sveštenu upotrebu. Prvi tekstovi koji se zapisuju ćirilicom bili su crkveni tekstovi koji se služe za bogoslužbenu upotrebu. Ništa manje nego prvi štampani tekstovi kod Slovena i kod nas Srba su bili na ćirilici, pa se tako prisjećamo kako je Đurađ Crnojević osnivajući štampariju štampao prve bogoslužbene knjige Oktoih, Psaltir, Molitvenik, Jevanđelja. U tom sveštenom, biblijskom kontekstu vidimo da je ćirilica u svom nastanku imala jedan sveti cilj. Ćirilica je za nas sveta i zato što je pismo naših predaka i zato se, kao što se odnosimo prema svome jeziku i prema rodnoj kući i otadžbini, tako odnosimo i prema ćirilica kao nečemu što je sveto. S obzirom na to da u posljednje vrijeme u mnogo čemu želimo da se ugledamo na narode Zapadne Evrope koji po mnogo čemu prednjače u odnosu na nas, onda bi svakako trebali da se ugledamo kako oni čuvaju svoj jezik, svoje pismo, tako i mi treba da čuvamo svoje, poštujući naravno i njihovo, jer dok god čuvamo i njegujemo ćirilicu postojimo kao narod koji nije nakalemljen na tuđu istoriju i kulturu, nego narod koji ima svoju istoriju i svoju kulturu,“ naveo je vikarski episkop dioklijski gospodin Pajsije.

U muzičkom dijelu sinoćnjeg programa na Trgu između crkva je nastupio ansambl Sinan Alimanović International Band. Svojom virtuoznošću prisutne su oduševili Sinan Alimanović na klaviru i orguljama, Branko Marković na kontrabasu i Ratko Divjak na bubnjevima. Svojim vokalnim izvedbama posebnosti koncerta doprinijeli su sarajevski vokalni umjetnik i operski pjevač, višegodišnji član hora Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu Miroslav Mirče Vuletić i džez vokalistica, autorica i doktorica književnih nauka iz Sarajeva Lejla Alimanović.

Publika je uživala kako u klasičnom džez repertoaru, tako i obradama tradicionalnih i etno pjesma kao što su Snijeg pade na behar, na voće, Bentbaša i Sejdefa.

Kvalitetan program festivala Ćirilicom biće nastavljen večeras predstavljanjem Dnevnika don Antuna Kojovića, Izbor 1806 – 1819 koji je napravila Zlata Bojović. Uz Bojović u programu će učestvovati mr Gordana Ljubanović i don Robert Tonsati.

U muzičkom programu će nastupiti Svetlana Stojanović Kutlača na čembalu.

Događaj će se odžati na Trgu između crkava sa početkom u 20 časova, a ulaz će, kao i na sve ostale programe festivala Ćirilicom, biti besplatan.