[ B92 ]

UZBUDLJIVO OTKRIĆE

O evoluciji čovjeka od lobanje stare dva miliona godina

Lobanja stara dva miliona godina koju su australijski istraživači otkrili u Južnoj Africi, prije dvije godine, pomogla je naučnicima da saznaju više o evoluciji čovjeka. Kako su istakli istraživači sa univerziteta u Melburnu, otkrila im je način ishrane nekadašnjih ljudi, i da je nekoliko vrsta pračovjeka koegzistirala u isto vrijeme.

Lobanja je ostatak muškog parantropus robustusa, "rođaka" homo erektusa - vrste za koju se smatra da je direktni predak modernih ljudi.

Dvije vrste su živele približno u isto vrijeme, ali je parantropus robustus ranije izumro.

Istraživački tim je pronalazak nazvao uzbudljivim saznanjem.

"Većina fosilnih ostataka je otprilike neki zub, pa je ovako nešto vrlo rijetko i zato smo veoma srećni", rekla je doktorka Anđelin Lis za BBC.

Istraživači sa Univerziteta "La Troub" u Melburnu pronašli su djelove lobanje 2018. godine na arheološkom nalazištu Drimolen sjeverno od Johanesburga.

Lobanja je otkrivena samo nekoliko metara od mjesta gdje je 2015. godine otkrivena lobanja približno slične starosti - djeteta homo erektusa.

Arheolozi su proteklih nekoliko godina sastavljali i analizirali fosil. Njihova otkrića objavljena su u časopisu Nature, Ecology and Evolution journal.

Koistraživač Džesi Martin rekao je za BBC da je rad sa fosilnim ostacima kao da držite mokar karton, dodajući da je pomoću plastičnih slamki isisavao posljednje tragove nečistoće sa njih.

Smatra se da su tri vrste hominina (čovjekolikih bića) istovremeno živjela u Južnoj Africi, takmičeći se međusobno.

Otkriće lobanje predstavljalo je redak primjer "mikroevolucije" unutar ljudske vrste, rekao je Martin.

Parantropus robustus je imao velike zube i mali mozak, za razliku od homo erektusa koji je imao veliki mozak i male zube.

Vjeruje se da je prehrana prvog čovjeka podrazumijevala da jede uglavnom žilave biljke, poput krtole i kore.

"Vremenom je parantropus robustus vjerovatno evoluirao tako da može da generiše i izdrži veću silu tokom griženja i žvakanja hrane, ali mu je bilo teško ili mehanički izazovno da je obradi čeljustima i zubima", rekla je doktorka Lis.

Naučnici kažu da je vlažno okruženje izazvano klimatskim promjenama moglo da smanji količinu hrane koja im je bila na raspolaganju.

U međuvremenu je homo erektus, sa manjim zubima, vjerovatno jeo i biljke i mjeso.

"Ove dvije izuzetno različite vrste... predstavljaju različite evolucione eksperimente. Iako smo bili vrsta koja je na kraju pobijedila, fosilni ostaci od prije dva miliona godina sugerišu da je parantropus robustus bio mnogo brojnija vrsta od homo erektusa", rekla je doktorka Lis.