- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
06. 02. 2023.
09:55 >> 09:50
NOVA ISTRAŽIVANjA
Gljivice se prilagođavaju globalnom zagrijevanju - da li to može biti opasno po nas
Danas za većinu ljudi sa dobrim imunitetom gljivice ne predstavljaju opasnost, ali nova istraživanja su pokušala da utvrde da li bi u budućnosti ovo moglo da se promijeni.
Nova studija koju je sproveo Medicinski fakultet Univerziteta Djuk, otkriva kako globalno zagrijevanje može da utiče na gljivicu Criptococcus deneoformans, tjerajući je da promijeni svoje adaptivne odgovore. Drugim riječima, njihove genetske promjene do kojih dolazi nakon izlaganja većim temperaturama mogu da dovedu do mnogo brže evolucije i potencijalno većih šansi za razvoj bolesti.
Mutacije su brže i do 5 puta
Molekularni biolog Azija Gusa i njene kolege su prilikom proučavanja gljivice C.deneoformans posmatrali kako ona reaguje na temperaturne promjene u laboratorijskim uslovima. I otkrili da ovakva vrsta stresa na njih utiče tako što značajno mijenja njihovu strukturu gena. Nakon 800 generacija gljivica uzgajanih u ovakvim uslovima, stopa mutacija je postala pet puta veća.
Stoga su svoju pažnju usmjerili na tri najaktivnija pokretna elementa unutar gena - T1, Tcn12 i Cnl1. Način na koji su se kretali sugeriše na to da bi oni mogli da promijene način na koji su geni kodirani, a samim tim i da pojačaju otpornost na ljekove. Ipak, treba napomenuti da za sada nije sasvim jasno koji bi krajnji rezultat ove pojačane aktivnosti bio. Stoga, da bi provjerili svoje hipoteze oni su izvršili testiranja i na miševima i ispostavilo se da je aktivnost pokretnih elemenata kod njih bila još veća.
"Sva 3 elementa su se aktivirala u genomu gljivice u roku od samo 10 dana nakon infekcije miševa. Ovi elementi vjerovatno doprinose prilagođavanju na životnu sredinu i tokom infekcije. " objasnila je Gusa.
Ipak, stav naučnika je da kako ova istraživanja još uvijek nijesu sprovedena na ljudima niko ne može sa sigurnošću da tvrdi kako bi se elementi ponašali u našim tijelima. Pored toga, spore gljivica su veće od virusa tako da uz dodatne mjere opreza one i dalje najvjerovatnije ne bi mogle da nanesu preveliku štetu zdravom čovjeku.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu PNAS.
Коментари0
Остави коментар