B.Bu.

UTICAJ KLIMATSKIH PROMJENA

Nestaju zabrinjavajućom brzinom: "Bez njih sve umire"

Od leptira do skakavaca, sićušna stvorenja koja pokreću naš svijet nalaze se u ozbiljnoj opasnosti.

Nova studija otkriva da njihov broj opada ne samo u područjima pod direktnim uticajem čovjeka, već i u udaljenim, netaknutim djelovima prirode, piše Science Alert.

Nestanak insekata u ključnim oblastima širom svijeta do sada se uglavnom pripisivao uništavanju staništa i lokalnim klimatskim promjenama. Međutim, sada je jasno da negativni uticaji sežu mnogo dalje od naših neposrednih aktivnosti.

Pad od 70 odsto u 20 godina
Na području relativno netaknutom ljudskim djelovanjem, biolog Kit Sokman sa Univerziteta Sjeverna Karolina zabilježio je dramatičan pad broja letećih insekata od čak 70 odsto u samo dvije decenije. Sokman je pratio gustinu insekata tokom ljeta između 2004. i 2024. godine na jednoj zabačenoj livadi u Koloradu. Njegovo istraživanje je pokazalo da su toplija ljeta direktno povezana sa manjim brojem insekata naredne godine.

"Mjesto je prilično udaljeno i netaknuto, a ipak bilježimo ovako značajan pad broja insekata", izjavio je Sokman.

"To ne ostavlja mnogo drugih mogućnosti osim klimatskih promjena kao objašnjenja."

Globalna kriza biodiverziteta
Sokmanova otkrića nisu usamljena. Brojne studije potvrđuju da klimatske promjene utiču na insekte širom svijeta. Populacije leptira, buba i drugih tropskih vrsta desetkovane su zbog promjena u ciklusu El Ninja, a čak su i muve osjetljive na brze promjene uslova na planeti. Iako postoje rasprave o tačnom obimu smanjenja broja insekata, one su često posljedica nedostatka podataka i složenosti problema.

S više od pet miliona vrsta insekata, neizbježno je da će neke vrste profitirati od promjena koje štete drugima. Ipak, ti "pobjednici" vjerovatno neće moći da preuzmu ekološke uloge "gubitnika", što će dovesti do dodatnih poremećaja u osjetljivim mrežama koje održavaju stabilnost naših ekosistema.

Domino efekat na cio ekosistem
Istorijski dokazi, koji popunjavaju praznine u podacima, takođe se gomilaju. Nedavan primjer prati pad broja mrava na Fidžiju još od dolaska prvih ljudi prije 3.000 godina.

"Može biti teško procijeniti istorijske promjene u populacijama insekata jer, uz rijetke izuzetke, nismo ih direktno pratili kroz vrijeme", objašnjava evolucioni biolog Evan Ekonomo.

"Primijenili smo novi pristup analizirajući genome mnogih vrsta iz muzejskih primjeraka. Genomi sadrže dokaze o rastu ili smanjenju populacija, što nam omogućava da rekonstruišemo promjene."

Dodaje: "Otkrili smo da je 79 odsto autohtonih vrsta mrava na Fidžiju doživjelo pad populacije, dok se broj unijetih vrsta eksponencijalno povećava."

Domino efekat ovih promjena vidi se i u podacima o smanjenju broja ptica, guštera i žaba, čija ishrana zavisi od insekata.

Stručni konsenzus: "Bez insekata, sve umire"
Entomolozi ističu da danas postoje stotine naučnih studija koje potvrđuju trajan pad brojnih populacija insekata na globalnom nivou.

"Postoji konsenzus među stručnjacima da je u toku kriza biodiverziteta insekata", napisali su nedavno ekolog Manu Sonders i njegove kolege.

Sokmanova studija samo potvrđuje da se ova kriza dešava čak i u najudaljenijim regionima planete.

Upozorenje je jasno: "Bez insekata, sve umire: svi sisari, svi gmizavci, sve ptice, pa čak i ljudi", izjavila je zoološkinja Džesika Ver.

"Ako želimo da sačuvamo bilo šta od toga, uključujući i nas same, moramo sačuvati insekte."