Б.Б. [ N1 ]

ISTRAŽIVANjE POKAZALO

Osobe sa odličnim pamćenjem i nakon 80 godina imaju "superneurone"

Osobe koje i nakon 80 godina posjeduju izvanredno pamćenje imaju i znatno duže nervne ćelije ili, kako su ih naučnici nazvali "superneurone" u određenim djelovima mozga, pokazalo je novo istraživanje.

Rezultati studije objavljene prošle nedjelje u časopisu "The Journal of Neuroscience", otkrilo je da su nervi u području mozga odgovornom za pamćenje, ili medicinskim rečnikom entorhinalnom korteksu, znatno veći kod ovih osoba u odnosu na njihove kognitivno prosječne vršnjake, piše "Independent".

Pojasnili su da ova kategorija ljudi u zlatnim godinama sa odličnim vještinama pamćenja posjeduje neurone duže od onih kod prosječnih pojedinaca koji su 20 ili čak 30 godina mlađi od njih.

"Činjenica da ove osobe imaju mnogo duže neurone u odnosu na svoje mlađe vršnjake može da znači da su tako velike ćelije postojale od njihovog rođenja i da su se strukturalno održavale tokom života", rekla je dr Tamar Gefen sa  "Northwestern University", koja je vodila studiju

Osobe koje i nakon 80 godina posjeduju izvanredno pamćenje imaju i znatno duže nervne ćelije ili, kako su ih naučnici nazvali "superneurone" u određenim djelovima mozga, pokazalo je novo istraživanje.

"Zaključujemo da su duži neuroni biološko obilježje putanje za svojevrsno 'super-starenje'", rekla je dr Gefen.

U saradnji sa kolegama otkrila je da starije osobe sa oštrijim pamćenjem nemaju abnormalnu akumulaciju proteina tau u takozvanom neurofibrilarnom "klupku", što je obilježje Alchajmerove bolesti.

Podsjetila je da se uz pomoć proteina tau može pouzdano predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga kod oboljelih od Alchajmerove bolesti godinu dana ili čak više godina unapred.

Za razliku od tau proteina, pomoću amiloidnih plakova nije se moglo tako uspješno predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga. Naučnici smatraju da tau protein direktnije pokreće degeneraciju mozga kod Alchajmerove bolesti od proteina amiloida.

"Da bismo shvatili na koji su način i zbog čega neke osobe otporne na razvoj Alchajmerove bolesti važno je pomno istražiti post-mortem mozgove starijih osoba koji imaju duže neurone. Šta njihov mozak čini jedinstvenim? Kako bismo mogli da iskoristimo njihove biološke osobine da bismo doprinijeli sprečavanju razvoja Alchajmerove bolesti?", pitanja su koja je postavila dr Gefen.

U sklopu istraživanja naučnici su post-mortem proučili mozak šest starijih osoba koje su imale odlično pamćenje, zatim mozak sedam kognitivno prosječnih starijih osoba, šest mladih osoba i pet osoba u ranoj fazi Alchajmerove bolesti.

Dr Gefen je pojasnila da su izmjerili veličinu neurona u sloju II. entorhinalnog korteksa, koji čini šest slojeva neurona poslaganih jedan pored drugog, a važni su, jer drže pod kontrolom pamćenje. Istovremeno su proučili i kolika je akumulacija proteina u neurofibrilarnom klupku.

"Studija je pokazala da je u slučaju Alchajmerove bolesti atrofija neurona u entorinalnom korteksu, jednom od djelova mozga odgovornom za pamćenje i čulo mirisa, bila karakteristično obilježje bolesti", rekla je dr Gefen.

Ona je dodala da pretpostavljaju da je ovaj proces "posljedica akumulacije tau proteina u neurofibrilarnom klupku, što rezultira slabijom sposobnošću pamćenja u starijoj dobi".