B.Bu. [ b92 ]

ISTRAŽIVANJE

Ljetnja depresija liječi se i razgovorom

U liječenju bezvoljnosti važno je sveobuhvatno posmatrati ličnost i njeno ponašanje, najčešće uz preporuku odgovarajućih ljekova.

Ljeto mnogima donosi radost pri pomisli na godišnji odmor, šetnje, putovanja i plaže. Sve je više, međutim, onih kojima kako ono odmiče stižu periodi depresije. Njima vedri i topli dani donose osjećaj usamljenosti i nemogućnosti da ih isplaniraju tako da budu zadovoljni.

To pokazuju istraživanja, otkriva psihoterapeut Biljana Božović. Po njoj, još kada dođe vrijeme da se iz „zimskog sna” i zatvaranja u kuću izađe na ulice i susreće s ljudima, da se druži i posmatra s dolaskom ljeta vraćanje prirode u život, oni skloni depresiji još je dublje osjećaju i počinju da postavljaju pitanja šta oni imaju od tog života.

Mnogi među njima sebe su doskoro ubjeđivali da im depresiju stvaraju malo produžena zima i „tanko proljeće” da će ona sa zimom i proći, ali kada dođu ljetnji dani, shvataju da su još u svom mraku i da čak i dublje u njega upadaju. Shvataju da im je za oslobađanje od takvog osjećaja potrebno mnogo više od cvrkuta ptica i zvuka talasa, kako kaže sagovornica.

Osjećaj očaja

„Mnogi koji su se nadali proljeću i ljetu, ne osjećaju se življe i sposobnije da izađu iz čaure muka koje ih tište, zbog čega je primjetna drastično veća stopa samoubistava u ovom periodu, posebno među tinejdžerima i starijim osobama, jer ove grupe ljudi najteže izlaze na kraj sa suočavanjem sa sobom i problemom. Najrjeđe se i odlučuju za liječenje, prvi iz neznanja, drugi iz sve većeg beznađa”, objašnjava.

Ova osjećanja izazivaju snažnu bezvoljnost zbog osjećaja bezizlaznosti. Mnogi se okreću i traže utjehu u alkoholu ili drogi, pokušavajući na taj način da ublaže svoj bol u grudima, kaže Božovićeva.

„To dovodi do toga da im bude još gore i postaju polako izolovani u socijalnoj sredini. Rad im više ne pričinjava zadovoljstvo. I dok njihovi prijatelji ili voljene osobe uglavnom uživaju u danima ljeta i u svemu što ovo godišnje doba donosi – od vožnje bicikla, vjenčanja, izleta, do ljetnjih žurki na otvorenom – oni sve to kao da gledaju s klupe, sami i očajni.

Zato je važno, kaže psiholog, da društvo preko tribina i medija svima, pa tako i njima u ovo doba godine stalno poručuje da svemu ima lijeka pa i proljećno-ljetnjem beznađu. Najzad, da im preko potvrđeno uspješnih stručnjaka preporuči do sada efikasne metode liječenja koje bar mogu da im pruže olakšanje u teškim trenucima. Kako kaže, to su pristupi koji depresivnog čovjeka sagledavaju s fizičke i psihičke, ali i emocionalne, duhovne i energetske strane njegove ličnosti. Sveobuhvatno posmatranje ugrožene ličnosti važno je da bi ona „prevazišla simptome depresije i povratila svoj život”, ističe.

„Simptomi depresije mogu da se suzbijaju ukoliko se koristi tradicionalna psihoterapija. Terapija razgovorom može vremenom da stvori čak i osećaj blagostanja i ublaži nelagodnost i uznemirenost. Zna da bude veoma efikasna u smanjivanju samoubilačkih misli, posebno u kombinaciji s medikamentima.”

Masaža i pravilna ishrana efikasne

Kako dodaje, psihoterapeuti primjenjuju i masažu koja smanjuje napetost i poboljšava spavanje, djeluje opuštajuće. Uz to propisuje se i uravnotežena ishrana koja nije neophodna samo za optimalno funkcionisanje tijela, već i mozga. „Ukoliko unosite hranu i piće koje nije korisno za vaš mozak, kao što su šećer i alkohol, onemogućavate mozgu da radi na najvišem nivou i to utiče na raspoloženje. Uobročena ishrana i zdrava hrana ublažavaju simptome depresije, naročito kod osoba kod kojih je nju dodatno podstakao potres mozga ili moždani udar.”

Psihoterapeut pominje i akupunkturu kao pristup koji se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. „Akupunktura, kao i sve druge energetske metode liječenja, dovodi do povratka u prirodnu energetsku ravnotežu organizma, naročito s naglim prelaskom iz jednog u potpuno drugačije godišnje doba.” U alternativnoj medicini, kojoj su skloniji oni koji se ne odlučuju lako da idu kod doktora ili uzimaju ljekove iz apoteke, koristi se i homeopatija ili upotreba medikamenata koji su napravljeni od prirodnih supstanci. U tom slučaju, smatra, važno je imati plan tretmana kreiran za svakog pojedinca, na osnovu ličnih potreba i simptoma.

„Nada za sve postoji. Ukoliko poznajete nekoga ko pokazuje stalno simptome očajanja, nesanice, nedostatak apetita ili ’gašenje’ nezadovoljstva u velikim količinama hrane, a uz to idu i osjećaj bezvrijednosti ili beznađa, nedostatak motivacije i osjećanje izolacije, ili nekoga ko više ne uživa u poslu ili sportu kao prije pojave simptoma, zamolite ga da potraži pomoć psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra koji će mu predložiti određenu terapiju. Na taj način i vi sami pomažete podizanju svijesti o rasprostranjenosti depresije i potrebi da se protiv nje borimo, naročito kada je riječ o onoj koja je praćena najcrnjim mislima. Na taj način nekome spasavate život”, poručuje našim čitaocima psihoterapeut.