B.Bu. [ Euronews ]

UTICAJ KLIMATSKIH PROMJENA

Naučnici otkrili iznenađujući razlog zašto ljudi unose više šećera

Sladoledi, smrznuti deserti i superohlađeni gazirani napici postaju posebno privlačni tokom ljetnjih vrućina. Kako klimatske promjene uzrokuju sve više temperature, Amerikanci ih konzumiraju u sve većim količinama, pokazuje novo istraživanje — što može imati zabrinjavajuće posljedice po zdravlje.

Postoji mnogo dokaza da će klimatske promjene uticati na dostupnost i kvalitet hrane, što može dovesti do nestašica, poskupljenja pa čak i promjena u nutritivnoj vrijednosti, rekla je Pan He, autorka studije i predavač na Katedri za zaštitu životne sredine i održivosti na Univerzitetu u Kardifu. Međutim, mnogo manje se zna o tome kako klimatske promjene utiču na naše izbore u ishrani i piću, rekla je za CNN.

Istraživači su analizirali podatke o kupovini hrane američkih domaćinstava u periodu od 2004. do 2019. godine, što im je omogućilo da prate iste porodice tokom dužeg vremenskog perioda. Zatim su te podatke uporedili s vremenskim podacima iz različitih regiona, uključujući temperaturu i vlažnost.

Kako temperature rastu, ljudi konzumiraju više šećera – uglavnom u obliku zaslađenih napitaka kao što su gazirani sokovi i voćni sokovi, pokazuje studija objavljena u ponedjeljak u časopisu Nature Climate Change.

Istraživači su otkrili da se sa svakim porastom temperature od oko 1 stepen Celzijusa potrošnja dodatog šećera u američkim domaćinstvima povećava za 0,7 grama po osobi dnevno, pri čemu se taj porast znatno ubrzava kada temperature dostignu između 20 i 30 stepeni Celzijusa.

Toplije vrijeme uzrokuje veći gubitak tečnosti iz tijela, zbog čega ljudi češće osjećaju potrebu za osvježenjem i hidratacijom. Za mnoge Amerikance to znači posezanje za hladnim, slatkim proizvodima poput gaziranih pića i sladoleda, navodi Pan He.

Efekat je posebno izražen u domaćinstvima sa nižim prihodima ili nižim nivoom obrazovanja, pokazuje studija. Socijalno ugroženije grupe već imaju tendenciju da konzumiraju više šećera, jer su takvi proizvodi često jeftiniji i dostupniji, što ih čini sklonijima da ih biraju tokom vrućina. Prema istraživanju, oni takođe provode manje vremena u prostorima sa klima-uređajima, što dodatno povećava potrebu za osvježavajućim, slatkim proizvodima.

Studija predviđa da bi potrošnja šećera na nacionalnom nivou u SAD mogla da poraste za gotovo tri grama dnevno do 2095. godine, ukoliko se zagađenje koje zagrijava planetu ne obuzda — pri čemu su najugroženije upravo ranjive društvene grupe.

Prekomjeran unos šećera može izazvati niz negativnih posljedica po zdravlje, uključujući povećan rizik od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Američko udruženje za srce preporučuje da unos dodatog šećera ne prelazi 6 odsto ukupnog dnevnog unosa kalorija — što znači najviše 36 grama za muškarce i 26 grama za žene.

"Zdravstveni problemi povezani sa konzumacijom šećera već su široko raspravljani, ali kada se u obzir uzme i uticaj klimatskih promjena, situacija postaje još ozbiljnija", rekla je Pan He. Dodala je da bi donosioci politika širom svijeta možda trebalo da razmotre načine za upravljanje potrošnjom šećera kao dio prilagođavanja na klimatske promjene.

"Dokazi o tome kako (ekstremne vrućine) mijenjaju obrasce ishrane i dalje su relativno oskudni", rekla je Šarlot Kukovski, istraživačica u Laboratoriji za društveno odlučivanje na Univerzitetu u Kembridžu, koja nije učestvovala u studiji. Ova studija, istakla je ona za CNN, "osvjetljava jedan manje diskutovan kanal kroz koji klimatske promjene mogu uticati na ljudsko blagostanje".

Kako je dodala, posebno zabrinjava činjenica da su najugroženije grupe — one koje imaju najmanje resursa za prilagođavanje — i najizloženije zagrijavanju i najpodložnije bolestima povezanim s ishranom.

Pan He je naglasila da još nije sasvim jasno kako će klimatske promjene uticati na prehrambene navike čovječanstva i kakve će posljedice imati po zdravlje i nejednakost, te da je potrebno mnogo više istraživanja u različitim djelovima svijeta.