K. J. [ Kreni zdravo ]

Jaka veza između poremećaja srčanog ritma i štitne žlijezde - kako prepoznati simptome?

Postoji jaka veza između bolesti štitne žlijezde i atrijalne fibrilacije (AFiB), poremećaja srčanog ritma koji može ozbiljno uticati na zdravlje srca.

Mnogi ljudi ne razmišljaju o svojoj štitnoj žlijezdi dok nešto ne krene po zlu. Međutim, postoji jaka veza između bolesti štitne žlijezde i atrijalne fibrilacije (AFiB), poremećaja srčanog ritma koji može ozbiljno uticati na zdravlje srca.

Razumijevanje simptoma i blagovremena dijagnoza su ključni za očuvanje zdravlja.

Štitna žlijezda i srce - kako su povezani?

Štitna žlijezda je mala žlijezda koja se nalazi na prednjem dijelu vrata. Obavlja naizgled jednostavan zadatak – proizvodi hormone – ali ima snažan uticaj na cijelo tijelo.

Ona kontroliše koliko brzo vaše tijelo radi, uključujući i vaš srčani ritam.

Preaktivna štitna žlijezda (hipertireoza) znači da vaše tijelo proizvodi više hormona nego što mu je potrebno. To je kao da vam je unutrašnja papučica gasa pritisnuta – srce vam brže kuca, metabolizam se ubrzava, a tijelo je stalno na ivici.

Ako uzimate hormonsku terapiju za smanjenu aktivnost štitne žlijezde ili nakon što vam je štitna žlijezda uklonjena, previše uzimanja takođe može ubrzati vaš puls.

Brz puls može dovesti do atrijalne fibrilacije (AFiB), stanja u kojem gornje komore srca drhte, smanjujući sposobnost srca da pumpa krv. AFiB povećava rizik od moždanog udara, zbog čega je važno da ga ne ignorišete.

Koliko su česti AFiB i bolesti štitne žlijezde?
Iako hipertireoza nije najčešći uzrok AFiB, ljudi sa preaktivnom štitnom žlijezdom imaju znatno veći rizik.

Ovaj rizik se povećava sa godinama, posebno nakon 60. godine. AFiB je najčešći srčani problem kod ljudi sa hipertireozom.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju

Hipertireoza može izazvati:

nervozu, anksioznost, razdražljivost

ubrzan ili nepravilan rad srca

povećano znojenje

nesanicu

tremor u rukama i prstima

oticanje vrata

umor

slabost mišića

nagli gubitak težine

promjene u menstrualnim ciklusima.

Kod starijih osoba, simptomi mogu biti manje očigledni i više ličiti na depresiju.

Simptomi AFiB mogu uključivati:

nepravilan, ubrzan ili ubrzan rad srca

bol u grudima

konfuziju

vrtoglavicu

umor i slabost

kratak dah

teškoće sa fizičkom aktivnošću

povećano znojenje.

Kada posjetiti ljekara?

Ako primijetite simptome AFiB ili hipertireoze, obratite se svom ljekaru. Ako imate jake bolove u grudima, odmah idite u hitnu pomoć, jer to može biti znak srčanog udara.

Koji su testovi potrebni?

Testovi potrebni za štitnu žlijezdu:

testovi krvi za TSH, T3 i T4

dodatni testovi ili snimanje po potrebi.

Testovi potrebni za atrijalnu fibrilaciju:

EKG

ehokardiogram

test opterećenja

rendgenski snimak grudnog koša.

Liječenje

Cilj atrijalne fibrilacije je kontrola srčanog ritma i sprečavanje moždanog udara.

Mogući tretmani uključuju beta blokatore, blokatore kalcijumovih kanala, digoksin i lijekove za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka kao što su varfarin, apiksaban, dabigatran ili rivaroksaban.

Liječenje hipertireoze je dvostepeno:

Antitiroidni lijekovi smanjuju proizvodnju hormona i obično donose poboljšanje u roku od dvije nedjelje.

Ablacija štitne žlijezde – jedna doza radioaktivnog joda uništava žlijezdu, nakon čega slijedi terapija zamjene hormona; kod nekih ljudi, uklanjanje štitne žlijezde može spriječiti atrijalnu fibrilaciju.