B.Bu. [ b92 ]

Da li je anksioznost epidemija novog doba i kako da je prepoznamo

Ubrzan puls, preznojavanje, osjećaj napetosti u mišićima, strepnja, zabrinutost, strah, nemir, nervoza, sve su ovo neki od simptoma anksioznosti.

Anksiozni poremećaji su drugi na listi najčešćih poremećaja, odmah nakon kardiovaskularnih problema. Prema podacima Instituta "Dr Milan Jovanović Batut" 33,5 odsto mladih u Srbiji pati od poremećaja anksioznosti.

To je povećanje u odnosu na prethodni period, kada ih je bilo između 10 i 20 odsto. Da li je ovo još jedna epidemija novog doba, kako da je prepoznamo, šta do nje dovodi i kako se liječi?

Ubrzan puls, preznojavanje, osjećaj napetosti u mišićima, strepnja, zabrinutost, strah, nemir, nervoza, sve su ovo neki od simptoma anksioznosti. Ovaj kompleksan fenomen uključuje psihičke, ali i tjelesne tegobe. To je hronično osjećanje koje se javlja kada postoji ideja da nam predstoji prijetnja, koja može, ali i ne mora biti stvarna, usljed čega se javlja stanje uznemirenosti.

Kako ljudi često miješaju osjećaj straha sa osjećajem anksioznosti mi smo od stručnjaka potražili objašnjenje kako da razlikujemo realan strah, a kako anksioznost.

"Strah je nešto što se javlja na neku konkretnu situaciju, ima visok intezitet i ima ograničeno vrijeme trajanja. Anksioznost nije odgovor na neku konkretnu situaciju nego može biti na nešto dugoročno, na nešto što ni ne postoji sada nego mi procjenjujemo da može da bude. Više kao neki hroničan strah niskog inteziteta", kaže za UNU Mihailo Ilić, psihijatar na Institutu za mentalno zdravlje Beograd.

Bilo koja stresna situacija može da nas uvede u stanje anksioznosti: opterećenje na poslu, problemi u međuljudskim odnosima sa bliskim ljudima, fizička bolest, rastanak sa partnerom, smrt najbližih osoba.

Svaki problem ima i svoje rješenje pa tako i anksiozni poremećaj. Dva glavna liječenja u psihijatriji su farmakoterapija i psihoterapija, ali postoje i druge metode borbe koje zajedno malim koracima dovode do pobjede.

"Prva stvar fizička aktivnost. Dokazano smanjuje simptome anskioznosti, 45 minuta do sat vremena vježbanja je ekvivalent kao da popijemo neku tabletu za smirenje. To je jedna stvar, druga stvar je socijalna mreža podrške, kontakti sa ljudima, mogućnost da se osjetimo da negdje pripadamo", ističe Ilić.

Život je neizvjestan, nepredvidiv, ponekad težak, a društvene mreže koje propagiraju vrstu nerealnog ideala kako treba živjeti i šta treba raditi, kao i konstantno poređenje sa drugima generiše osjećaj konstantne nelagode.

Sreća u nesreći je da mladi danas otvorenije pričaju o mentalnom zdravlju i spremniji su da priznaju da ih takve stvari muče. Ne zaboravite da je anksioznost samo jedna vrsta ljudskog iskustva koja je rješiva.