Zelena priča

Crna Gora je navršila 34 godine sa statusom ekološke, a ispunjeno je manje od pola obaveza predviđenih Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27.

U Ministarstvu  ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera  nijesu skeptični u vezi sa poštovanjem obaveza i rokova: planiraju da ih ispune do kraja 2026. godine,  ali smatraju da to nije samo pitanje Vlade, već da bi trebalo svi da se uključimo.

Pitanja je dosta i čini se da su neka rješenja teško dostižna, što zbog nedostatka infrastrukture, što zbog finansija.

Gošća “Zelene priče” Radija Crne Gore je ekološka aktivistinja i koordinatorka za dekarbonizaciju sektora grijanja na Zapadnom Balkanu,  koordinatorka u organizaciji CEE Bankwatch Network  (jednoj  od najvećih mreža ekoloških nevladinih organizacija u centralnoj i istočnoj Evropi )  Nataša Kovačević iz Podgorice. 

Najzahtjevnije oblasti  u ispunjavanju mjerila iz pregovaračkog Poglavlja 27 su : upravljanje otpadom, kvalitet  voda , zaštita prirode i klimatske promjene, objašnjava Kovačević.

Podsjeća naša sagovornica  da se bavimo pristupom 18 godina, a ispunjeno je svega 46,5 posto mjerila.

Za neke složenije segmente postoje odloženi rokovi , kao na primjer za otpadne vode. Rok je do 2035. godine.

A nužno je da se izradi  najmanje još 10 postrojenja za prečišćavanje  otpadnih voda , za šta je potrebno obezbijediti  oko 250 milijardi eura, navodi Nataša Kovačević.

Sve manje imamo kredita kod Evropske zajednice, a uz finansijske i infrastrukturne , nedostaju, i kadrovski potencijali, kao i komunikacioni.

Nedostaje nam javni dijalog, smatra naša gošča, gdje je potrebno da stručnjaci objasne sve detalje vezane za ekološke i zdravstvene posljedice , kao u slučaju projekta izgradnje kolektora u Botunu, čija je lokacija planirana prije deceniju.

Prema mišljenju naše sagovornice ne postoji alternativna lokacija.

Mi to pitanje ne možemo riješiti dok ne sjednemo za sto sa ekspertima i lokalnim stanovništvom i potrebno je da situaciju očistimo od političkih pitanja. No, vremena je malo i trebalo bi do kraja godine da utrošimo sredstva koja smo dobili.

U suprotnom, Crna Gora bi mnogo igubila. Zato su neophodni nezavisni stručnjaci, koji bi pojasnili sistem rada standardizovanih postrojenja za prečišćavanje  otpadnih voda, pa ako treba i građane odvesti u inostrantvo da vide kako to funkcioniše, kaže , između ostalog, dugogodišnja ekološka aktivistkinja Nataša Kovačević, sa kojom u “ Zelenoj priči”  razgovaramo i o otpadu, regionalnoj deponiji u Podgorici, više od 330 nelegalnih deponija u Crnoj Gori, kao i o ekološkim akcidentima na rijekama, uz najsvježiji primjer otpadnih voda iz jalovišta rudnika Šuplja stijena u Pljevljima.

Urednica emisije : Tatjana Fatić