L.V.

Katar ponovo pod lupom: kandidatura za OI 2036. u sjenci pitanja o radnicima i ljudskim pravima

Katar je i zvanično potvrdio kandidaturu za domaćinstvo Ljetnjih olimpijskih i paraolimpijskih igara 2036. godine.

 Olimpijski komitet Katara (QOC) saopštio je da se nalazi u aktivnim razgovorima sa Međunarodnim olimpijskim komitetom (MOK) u okviru izbornog procesa, ističući kako zemlja već ima 95 odsto potrebne sportske infrastrukture, uz plan da do punih 100 procenata dođe na vrijeme.

Predsjednik QOC-a, šeik Džoaan bin Hamad Al Tani, naglasio je da kandidatura nije samo tehnički i organizacioni izazov, već i pokušaj stvaranja „društveno, ekonomski i ekološki održivog nasljeđa“ koje bi promovisalo inkluziju, održivost i međunarodnu saradnju.

Ipak, najava kandidature odmah je otvorila stara pitanja vezana za ljudska prava, slobodu izražavanja i položaj radnika u Kataru — teme koje su već bile u fokusu svjetske javnosti uoči i tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine.

Tokom priprema za taj turnir, svjetski mediji i organizacije za ljudska prava izvještavali su o teškim uslovima u kojima su radnici iz Indije, Pakistana, Bangladeša i Šri Lanke radili na izgradnji stadiona. „Gardijan“ je 2021. godine objavio da su hiljade migranata izgubile život tokom tih građevinskih radova, iako su organizatori Mundijala tvrdili da je broj umrlih 40, a da su samo tri smrti bile direktno povezane sa radom.

Sistem kafala, u kojem poslodavci imaju gotovo potpunu kontrolu nad radnicima, dodatno je otežavao situaciju — onemogućavajući ljudima da slobodno mijenjaju posao ili napuste zemlju. Prijavljivane su zloupotrebe poput neisplaćenih plata, prekovremenog rada i nezakonitog regrutovanja. Pred Mundijal, najmanje 60 radnika je uhapšeno zbog protesta tokom kojih su tvrdili da mjesecima nisu primili platu. Katarske vlasti su tada navele da su uhapšeni zbog „kršenja zakona o javnom redu“, a pritvorenici su navodno držani u uslovima bez klimatizacije, na temperaturama do 41 stepen Celzijusa.

Pojavila su se i pitanja u vezi sa slobodom izražavanja u vezi sa održavanjem turnira. U 2022. godini otkriveno je da bi demonstranti tokom Svjetskog prvenstva mogli biti osuđeni na do pet godina zatvora zbog „podsticanja javnog mnjenja“, prema katarskom Krivičnom zakoniku. Ovu odredbu osudile su organizacije kao što su Amnesti internešenel i Hjuman rajts voč.

Predsjednica MOK-a, Kirsti Koventri, nije isključila mogućnost da se zbog klimatskih uslova eventualne Igre u Kataru pomjere iz ljeta u zimski termin, kao što je bio slučaj sa Svjetskim prvenstvom u fudbalu 2022. godine. „Imamo veliki interes iz novih regiona za organizaciju Igara 2036. i 2040. godine. To nas navodi da preispitamo i sam vremenski okvir održavanja Igara, kako bismo ostali fleksibilni i otvoreni prema svijetu“, poručila je Koventri.

Međutim, iz organizacija za ljudska prava stižu upozorenja da se MOK ne smije voditi samo logističkim i infrastrukturnim kapacitetima kandidata. „Kao i sve druge zemlje koje se kandiduju, Katar mora jasno pokazati kako planira da zaštiti prava radnika i obezbijedi slobodu izražavanja ako želi da bude domaćin Igara“, rekao je Stiv Kokbern iz Amnesti internešenela.

On je podsjetio da Katar još uvijek nije obeštetio stotine hiljada radnika koji su prošli kroz teške oblike zloupotrebe tokom priprema za Mundijal 2022. godine. „MOK mora da postavi pitanje – šta će Katar uraditi da obezbijedi pravdu za te radnike, ako želi novo veliko takmičenje? Sportske organizacije ne mogu jednostavno da okrenu novi list dok radnici i dalje čekaju pravdu“, zaključio je Kokbern.