An.B.

Radunović: Naći izbalansirano rješenje koje ne bi ugrozilo status UNESCO-a

Neophodo je naći izbalansirano rješenje u Boki Kotorskoj koje bi omogućilo razvoj gradova, a istovremeno zaštitilo kulturnu baštinu i ispunilo zahtjeve UNESCO-a. To je, između ostalog, rečeno u emisiji Naglas na TVCG.

Ministar prostornog planiranja i urbanizma Slaven Radunović, gostujući u emisiji Naglas na TVCG, čija je tema uvođenje moratorijuma na gradnju u Boki Kotorskoj, kazao je da bi eventualni moratorijum značio zamrzavanje stanja u Boki, ne u pozitivnom već u negativnom smislu, jer, kako kaže, nikakvih infrastrukturnih ni drugih projekata neće biti jedan duži vremenski period. Kaže da je na ovu problematiku upozorio i prije tri mjeseca, te da bi najodgovorniji ljudi u državi i institucije morali da se pozabave ovim pitanjem. Kaže da ukoliko oni ne nađu rješenje, neka to odrade građani na referendumu.

"Možda smo mogli malo ranije da debatujemo o tome i da tražimo neko izbalansirano rješenje koje ne bi ugrozilo status UNESCO-a, ali ne bi značilo ni potpuni moratorijum. Sada smo u dosta teškoj situaciji, primiče se februar, to je rok koji je uspjela da izbori ministarka medija i kulture Tamara Vujović", istakao je Radunović, koji je kazao da je prvobitno rok bio u julu, ali je Vujovićeva uspjela da produži isti za šest mjeseci.

Ocjenjuje da je i šest mjeseci malo za ovu problematiku.

"Vjerovatno ćemo biti u prilici da se suočimo sa tim najavljenim problemom. Razvoj Boke ne može da čeka. Moratorijum više ne postoji kao pojam u zakonu, jer je odlukom Ustavnog suda ukinut, i imamo mogućnost da povučemo planove za te opštine. Lokalna samouprava nadležna je za planove nižeg reda, za nekadašnje DUP-ove, sada su to lokalni planovi detaljne razrade, PUP-ovi i urbanistički projekti. Lokalni čelnici morali bi da povuku planove iz upotrebe. To će biti bolna odluka, ali ukoliko se za to odluči država, biće neminovna",  pojasnio je Radunović.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić podsjetio je da je područje Kotora upisano 1979. godine na UNESCO listu.

"Na tom području nalazi se 70 odsto kulturne baštine Crne Gore. I ja mislim da o zaštiti te baštine ne može da bude pregovora", istakao je on.

Kaže da je menadžment plan, što je jedan od zahtjeva UNESCO-a u procesu izrade, i da će do 1. februara imati amandmane na aktuelni menadžment plan. Angažovana je i konsultantska kompanija iz Hrvatske, koja je menadžment planove radila za Zadar i Dubrovnik, i očekuje završetak novog menadžment plana u toku 2026. godine. 

Pojasnio je da nikome ne bi odgovaralo da se na više godina stopira život. 

"Život ne može da se stopira. Razgovarali smo multiresorno i došli do zaključka da kroz šoseban zakon o području Kotora, nađemo model na koji ćemo ispoštovati on što su zahtjevi UNESCO-a. To bi značilo da se moratorijum ne odnosi na adaptaciju, rekonstrukciju u postojećim gabaritima, sanaciju, objekte od opšteg interesa, infrastrukturne projekte do donošenja Studije zaštite kulturnih dobara sa kumulativnom HIA studijom", kaže Jokić. 

Kaže da bi rok bio godina dana.

"Sva ostala zaštićena okolina može da nastavi da se razvija, ukoliko je planski dokument usklađen sa Studijom. To je bio zaključak Nacionalne komisije za UNESCO", istakao je Jokić.

Srđan Marlović, član Nacionalne komisije za UNESCO, kazao je da postoje različiti oblici moratorijuma, te da bi lex specialis mogao da pomogne u rješavanju ove situacije.

"Moratorijum ne može biti na tekuće održavanje, na obnovu objekata u postojećim gabaritima itd. Ali ja na ovaj moratorijum gledam kao na malu korektivnu mjeru koja treba da nas disciplnuje da malo bolje vodimo računa o prostoru", istakao je Marlović.

Kaže da članstvo u UNESCO-u daje i turistički marketinški ekskluzivitet.

UNESCO je, kako napominje, dao mjeru da se Kotor rastereti kruzera.

Pojašnjava da su zahtjevi UNESCO-a i prekor, i da šalju poruku nadležnim organima na različitim nivoima da komuniciraju. 

Radunović je naglasio da se konstantno koristi termin "moratorijum" koji ne postoji. 

"Govori se o povlačenju planova. Neće ljudi moći da postave ogradu oko kuće", istakao je Radunović, i citirao dio zahtjeva UNESCO-a, koji ukazuje na neophodnost obustavljanja svih aktivnosti.

Apelovao je da se svi usaglase i da se potrude da se pronađe neko rješenje.

Stevan Katić, predsjednik opštine Herceg Novi kaže da su opštine Heceg Novi i Tivat kolateral odluke iz 2012. godine kada je zaštićeno područje prošireno i na te opštine. 

"Iznenađen sam bio odlukom o moratorijumu, odnosno povlačenju planova. To bi za nas bila potpuna katastrofa. Imali smo novi zakon koji je donesen 2018. godine, kojim su oduzete ingerencije lokalnim samoupravama i svi planski dokumenti centralizovani. Mi smo izgubili nekih sedam godina, u kojima je bio značajan obim razvoja grada, a sada smo dobili šansu da krenemo sa investicijama", kazao  je Katić. 

Kaže da građani nijesu dovoljno upoznati sa problematikom, i da misle da se to odnosi na uži dio Kotora. 

"Mora se naći neka mjera kompromisa, jer zamislite da vama stane cijela ekonomija grada", istakao je Katić.

Katić kaže da je veliki broj infrastrukturnih projekata u fazi realizacije, i zabrana gradnje dovela bi u pitanje budući razvoj.

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakao je da je međunarodni sporazum koji je država potpisala sa UNESCO-m iznad nacionalne legislative.

"Mi smo na posljednjoj sjednici Nacionalne komisije čuli da nama moratorijum ne uvodi UNESCO, već Vlada Crne Gore, koja je potpisala sporazum. Druga stvar je da je buffer zona isto što i core zona", naveo je Komnenović.

Ocjenjuje da je situacija veoma specifična, ali da ne smijemo da zaustavimo razvoj gradova. 

"To nam ne bi oprostili ni građani", istakao je Komnenović.

Kaže da je preširoko područje u buffer zoni, i da je to nedopustivo. 

"Moramo neke stavri definisati među sobom i ponuditi UNESCO-u rješenje", istakao je Komenović. 

Radunović je ranije pojasnio da je jedini način da se suzi buffer zona (prostor oko glavnog zaštićenog područja), izlazak iz UNESCO-a, pa ponovna aplikacija za užu zonu.