B.B.

Oprečna mišljenja o spremnosti naše poljoprivrede za uzlazak u EU, agroturizam i marikultura naš adut

Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović u emisiji "Okvir" je istakla da je sigurna da će poglavlje koje se tiče poljoprivrede dobiti štrik od evropskih partnera, ali će problemi ostati neriješeni. Marko Radonjić iz Ministarstva poljoprivrede smatra da su i administracija i većina poljoprivrednika spremni za ulazak, dok bivši ministar Budimir Mugoša ipak smatra da nijesu i da naše tržište nije zaštićeno. Analitičar Novak Svrkota naglašava da što se tiče ekonomskih efekata sve zavisi od nas, a hrvatski analitičar Damir Novotni preporučuje da se usredsredimo na razvoj ruralnih područja, agroturizam i proizvodnju hrane iz mora.

Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović je istakla da se očekuje zatvaranje poglavlja koje se odnosi na poljoprivedu do kraja ove godine, ali to ne znači samo završiti tehnički dio, nego i jačanje institucija, jačanje budžeta, primjena zakona koji su donijeti, te da je sigurna da će to biti još jedan štrik od evropskih partnera, ali će problemi u ovoj oblasti ostati neriješeni.

Kako je kazala Zakon o šumarstvu ima problem da se implemetira, neriješen je dio koji se tiče bezbjednosti hrane gdje kasnimo, kadrovska politika nije dobra.

"Ministarstvo mora promptno izlaziti u susret poljoprivrednicima, a poruke koje stižu od ministra da poljoprivrednik kao ona da ne može voziti džip, nijesu ohrabrujuće. Ako ćemo pošteno da kažemo, ovo će biti jedan štrik EU, a unutar Crne Gore postoje problemi subvencija, otkupa viškova, cjenovne politike, tržišta...", naglasila je Despotović.

Podsjetila je da je bilo zahtjevno otvoriti ovo poglavlje i da je za vrijeme bivše vlasti urađeno mnogo zakona koji su u posljednjih pet godina samo mijenjani kako bi se usaglasili sa EU direktivom, te da je opozicija u tom dijelu bila vrlo konstruktivna.

Direktor Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić je ocijenio da je aministracija spremna da povlači sredstva iz EU fondova, te da su zadovoljni što su vodili računa kako će upodobiti pojedine zakone sa EU direktivama i našim tržištem.

"Naše tržište je malo i nijesmo htjeli da prepišemo sve uredbe koje su nam bile na raspolaganju. Što se tiče poljoprivrednih proizvođača u velikoj mjeri su i oni spremni za EU. Prvi smo po povlačenju IPARD sredstava i u tom dijelu smo prvi u regionu. EU zna da su sva ta sredstva otišla proizvođačima i na način kako treba i zato od 2028. će nam biti mnogo veća sredstva na raspolaganju", kazao je Radonjić.

Dodao je da jesmo uvozno zavisni, ali naša proizvodnja nije toliko mala koliko se čini i svakako će se raditi na njenom povećanju. Većina proizvođača je zahvaljajući dosadašnjim ulaganjima iz EU fondova modernizovala svoje farme i trebali su da pojeftine svoje proizvode i očekuje da će to ići u tom pravcu.

"Ne izvozimo velike količine proizvoda, osim vina i suhomesnatih proizvoda, ali to što izvozimo pokazuje da naši prerađivači poštuju standarde EU i da su naši proizvodi jednako bezbjedni i da se postuje sve što se poštuje u Evropskoj uniji", naglasio je Radonjić.

Bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša mišljenja je da naši poljoprivrednici nijesu spremni za ulazak u EU, i da iako smo odavno na evropskom tržištu i u toj utakmici, ni do sada naše tržište nije bilo zaštićeno. 

"Izvještaj koji smo dobili možemo tumačiti na različite načine. Metodologija je ovog puta bila nešto drugačija i evropska administracija je bila blagonaklona, progledalo nam se kroz prste, a mi to treba da iskoristimo, tu nema dileme, ali problemi postoje. Recimo imamo notirano u izvještaju stagnaciju u poglavlju 12 - veterina i fitosanitarni poslovi, od administrativnih kapaciteta, kvalitetnih graničnih prelaza, gubitak kadra, nema kvalitetnih graničnih kontrola... Takođe poglavlje 11, problemi sa administrativnim kapacitetima, veliki problem je upis površina, jer je vrlo malo upisano u sistem, a suština je omotnica koja važi narednih sedam godina i poljoprivrednici neće moći da povuku sredstva, jer podaci nijesu dobri i precizni", napominje Mugoša.

Prvi put se, kaže, pominje i da su organi koji povlače IPARD sredstva dužni da otkriju i prijave nepravilnosti. 

Radonjić je odgovorio da će morati ubuduće da prate svaku nepravilnost na terenu, odnosno evropski partneri žele da zbog loših iskustava u drugim državama se osiguraju da nema prevara.

"Kako rastemo i kako naši poljoprivrednici koriste evropske fondove, više koristimo te fondove i stvara se baza da se jave neki koji žele da prevare i naš Direktorat i te IPARD sistem, vezano sa namjenu sredstava, konsultantske usluge i slično i u tom smislu stežu obruč, što nam i odgovara, jer se sužava prostor za bilo kakve nepravilnosti. Mi do sada nijesmo imali propusta i ispred smo i po radi i po procedurana u odnosu na region", objasnio je Radonjić.

Mugoša: U ugovorima o kreditima iz Abu Dabi fonda nema ništa što je štetno po državu

Odgovarajući na pitanje o suđenju u vezi sa Abu Dabi fondom, Mugoša je kazao da je suđenje na početku i on se tereti za tri ugovora. Tih 50 miliona eura kredita uz 2,5 odsto kamate je bilo opredijeljeno za velike proizvođače, i u prvom javnom pozivu javilo se 15-ak firmi, a potpisao je tri ugovora, za mljekaru "Nika" i taj novac je vraćen u budžet, otvorena je Durmitorska voda i jedan firma sa sjevera je trebala da otvori farmu za tov junadi. Te firme nijesu vratile novac.

"Ja sam pet dana nakon potpisivanja tih ugovora smijenjen i nijesam imao priliku da sprovodim te ugovore, ali u njima nije ništa inkriminišuće za državu. Potpisani su ugovori o kolaterali i ugovori o zalozi i ta imovina je daleko veča nego što su krediti postavlja se pitanje zašto niko nakon 2019. kada su raskinuti ugovori niko nije pokušao da naplati ta sredstva. Od tih 50 miliona povučeno je 23 miliona i interesanto je da su tri subjekta koji su uzeli ovaj kredit nakon godinu uzeli drugi kod komercijalnih banaka i vratili ovaj i kada se raspisao drugi put javni poziv više se niko nije javio što znači da kasnije ti krediti kod Abu Dabi fonda nijesu bili tako dobri", pojasnio je Mugoša.

Izričit je da je suština da u tim ugovorima nema ništa što je štetno po državu.

Ekonomski analitičar Novak Svrkota je naglasio da što se tiče ekonomskih efekata to zavisi od nas kako ćemo iskoristiti ta sredstva.

"Treba davati onima koji su najuspješniji, koji rade na bolji način i stvaraju više. Treba svakako vršiti kontrole, a to što nemamo slučajeva zloupotreba ne znači da ih nemamo, već da nijesu možda otkrivene. Pominje se da ćemo imati dostupno tržište od 700 miliona ljudi, ali šta ćemo mi tamo da plasiramo, mi nemamo taj proizvod. Problem je što nemamo kontinuitet državnih institucija", kazao je Svrkota.

Despotović je dodala da ne moramo da se oslonimo na primarnu proizvodnju i da imamo desetak prerađivača u mesnoj industriji koji imaju svoje mjesto na tržištu, proizvode koje možemo plasirati u regionu, i kroz turističku privredu.   

Damir Novotni, analitičar iz Hrvatske je istakao da su imali slične dileme u Hrvatskoj i da, ipak, danas imaju pozitivne stavove po pitanju koristi od ulaska u Evropsku uniju.

"EU poljoprivredna politika je promijenila smjer 2023. godine, odmakla se od subvencija i podržava ruralni razvoj, prerađivačke kapacitetete, agroturizam, a to je dobro za Crnu Goru koja tu ima potencijal. Što se tiče Hrvatske i ulaska u EU, doživjeli smo i pozitivan i negativan šok. Negativan za one koji imaju nisku produktivnost, ratarski proizvodi uopšteno, a pozitivan za one koji proizvode voće, povrće, cvijeće, koji se bave agroturizmom, preradom mlijeka. Savjetovao bih Crnoj Gori da se okrene i morskoj obali, marikulturi, hrani iz mora i voda što može biti veliki adut", kazao je Novotni.