- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
01. 10. 2025. 11:16 >> 11:24
Učesnik humanitarne flotile ka Gazi iz Beograda: 'Spreman sam i na najgore'
Ognjen Marković plovi na španskom brodu Adara iz Globalne Sumud flotile (GSF) sa više od 300 propalestinskih aktivista. Govorio je za BBC na srpskom pred ulazak u „crvenu zonu" rizika u kojoj Izrael primenjuje blokadu Gaze.

Po mesečini i suncem obasjanim talasima Sredozemnog mora, u sklopu velike međunarodne humanitarne akcije dostavljanja pomoći Palestincima u ratom zahvaćenoj Gazi, već mesec dana plovi više desetina brodova - a na jednom od njih i Ognjen Marković.
Beogradski umetnik i aktivista, dobrovoljac je na španskom brodu Adara, delu Globalne Sumud flotile (GSF) sa više od 300 aktivista, koji mere poslednje nautičke milje pred ulazak u „crvenu zonu" rizika u kojoj Izrael primenjuje pomorsku blokadu Pojasa Gaze.
„Ne mogu da kažem da nisam uplašen, ali, na kraju, došao sam spreman i na najgore moguće ishode", govori Marković za BBC na srpskom, nekoliko sati pre nego što će desetine brodova uploviti u opasne vode.
„Trudim se da se bavim stvarima na koje mogu da utičem, kako ću da se psihički pripremim na opsadu broda, sam trenutak hapšenja i eventualno ispitivanje", dodaje 24-godišnji slikar u telefonskom razgovoru.
Njegov brod je 1. septembra isplovio iz Barselone u Španiji, a na putu je, pored oluje i mehaničkih problema, svedočio i udarima dronova u međunarodnim vodama.
Aktivisti su za napad 9. septembra, kako su tvrdili, „hemijskim oružjem, eksplozivnim uređajima i zvučnim bombama" južno od grčkog ostrva Krit (i prethodno Tunisa), okrivili Izrael, dok su Italija i Španija poslale ratne brodove, a Turska dronove, da prati konvoj.
Vlasti Tunisa su osporile da je u pitanju bio dron i rekle da je pregledom utvrđeno da je eksplozija nastala unutar plovila.
Izrael nije komentarisao ove optužbe, ali je vlada Benjamina Netanjahua saopštila da neće dozvoliti flotili da stigne na finalno odredište i da uđe u „aktivnu borbenu zonu".
Pogledajte snimak tog incidenta i oprečne tvrdnje flotile i vlasti Tunisa
https://twitter.com/bbcnasrpskom/status/1965436533889957993
„Prava svrha ove flotile je provokacija i služenje Hamasu, a svakako ne humanitarni poduhvat“, rekao je zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova Izraela Eden Bar Tal.
Ovo Ministarstvo je 30. septembra iznelo nove tvrdnje i navodne dokaze o „učešću Hamasa u humanitarnoj akciji", što su iz Globalne Sumud flotile odbacili optužbe opisujući ih kao 'izraelsku propagandu'.
Među učesnicima flotile je više poznatih ličnosti, političara i aktivista poput ekološke borkinje Grete Tunberg, zatim Mandle, unuka južnoafričkog borca protiv aparthejda i revolucionara Nelsona Mandele, bivše gradonačelnice Barselone Ade Kolau, američke glumice Suzan Sarandon i francuske evroparlamentarke Eme Furo.
U akciji učestvuje i nekoliko ljudi sa Balkana - slovenački reditelj Jakob Krese i kapetanica Morana Miljanović iz Hrvatske koja je, posle napada dronovima kod Krita, „apelovala na njenu državu da učini nešto po tom pitanju".
Hrvatska je jedna od retkih zemalja Balkana koja nije priznala palestinsku državu.

Izraelska vojska je pokrenula ofanzivu u Gazi kao odgovor na napad palestinskih ekstremističkih grupa, predvođenih Hamasom, na južni Izrael 7. oktobra 2023, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je 251 uzet za taoca.
Prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa, od tada je u izraelskim napadima ubijeno više od 66.000 ljudi.
U avgustu je agencija Ujedinjenih nacija (UN) za bezbednost hrane potvrdila da u gradu Gazi vlada glad, što Izrael negira.
Sredinom septembra, istražna komisija UN zaključila je da je Izrael počinio genocid u Gazi, što Netanjahuova vlada takođe kategorički odbacuje.
Izrael odbacuje i optužbe da blokira humanitarnu pomoć za Gazu i mesecima optužuje Hamas za krađu pomoći „kako bi finansirao njegovu terorističku mašineriju".
U nedavnoj istrazi, BBC je otkrio da firma koja obezbeđuje mesta na kojima se deli humanitarna pomoć u Pojasu Gaze, uz podršku Izraela i Amerike, zapošljava članove američke motociklističke bande sa istorijatom neprijateljstava prema islamu.
- Šta je Sumud flotila i kolike su šanse da dopremi pomoć Gazi
- Izrael deportovao Gretu Tunberg i propalestinske aktiviste posle neuspele misije da dođu do Gaze
- BBC i drugi mediji traže od Izraela da pusti strane novinare u Gazu
'Zaustavite brodove': Poruka Đorđe Meloni
Više od 40 brodova koji plove ka Gazi, pratila je italijanska mornarička fregata, za koju su italijanski zvaničnici rekli da će se zaustaviti kada flotila bude udaljena 150 nautičkih milja (278 kilometara) od obale Gaze.
Ubrzo nakon što su stigli do te tačke, iz Globalne Sumud flotile rekli su da su u „visokom stepenu pripavnosti" i da se aktivnost dronova „povećava" iznad brodova.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je flotilu koja plovi ka Gazi da stane, rekavši da najnoviji pokušaj aktivista da dostave pomoć rizikuje da ugrozi američki plan za okončanje rata.
„Mnogi bi sada rado uništili ovu krhku nadu.
„Bojim se da bi pokušaj flotile da probije izraelsku pomorsku blokadu mogao da posluži kao izgovor za to", rekla je Meloni.

Prema poslednjim informacijama sa naloga Globalne Sumud flotile na mreži Iksu nekoliko izraelskih brodova se približilo plovilima kako bi ih presreli.
https://twitter.com/GlobalSumudF/status/1973204124582944888
Štapom i kanapom do Barselone
Da može da se prijavi da bude učesnik flotile, Ognjenu Markoviću nije „padalo na pamet“, sve dok mu u junu na Instagramu nije „iskočilo da se traže dobrovoljci" za ovaj poduhvat.
Popunio je formular sa pitanjima „od iskustva u jedrenju do ideoloških stavki", te beznadežno čekao skoro dva mesec na potvrdni mejl koji je dobio u avgustu dok je bio na moru u Puli, u Hrvatskoj.
Na „zum sastanku" se upoznao sa delom ekipe i saopšteno mu je da bi za nekoliko dana trebalo da bude u Barseloni odakle brod isplovljava.
„Sedeo sam, gledao u more i uz pivo razmišljao, a zapravo pobeđivao strah od smrti i zatvora", kaže Marković.
Sledećeg dana se probudio „bez tog tereta", iako je mislio da odustane.
„Posedujem neki set veština koji me kvalifikuje za jedrenje preko Mediterana tako da sam hteo da ih ponudim na raspolaganje nečemu u šta verujem.
„Osetio sam dužnost da iskoristim priliku koja mi se ukazala da uradim nešto povodom nečega što vidim kao verovatno najveći problem na svetu trenutno", priča Marković koji je kao dečak desetak godina trenirao jedrenje.
Uz novčanu pomoć drugova i nekih studenata, autobusom je preko Trsta i Milana, posle mnoštvo peripetija i više desetina sati vožnje, od Pule stigao u katalonsku prestonicu.
„Štapom i kanapom sam došao do Barselone 25. avgusta i od tada sam 12 do 19 sati dnevno zauzet", govori Marković uz osmeh.
Razgovor nam se često prekidao zbog nestabilne internet veze sa broda koji će uskoro uploviti u takozvanu „crvenu zonu" blokiranih obala Pojasa Gaze.

Oluja, Bizerta i napadi dronovima
Brod Adara je put Gaze krenuo 1. septembra, noseći humanitarnu pomoć kao deo španskog konvoja sa još dvadesetak plovila različitih dimenzija.
„I odmah smo namerno uleteli u oluju, da vidimo imamo li nekih problema, a bilo ih je mali milion", priča Marković osmehujući se, dok hvata poslednje graške septembarskog sunca na mediteranskoj pučini.
Vratili su se u luku na popravku i „jedva ponovo ukrcali", te preko najvećeg španskog ostrva Majorka krenuli ka Tunisu, kasneći za ostatkom flote, uz više novih kvarova.
Tokom plovidbe primili su vest da su brodovi humanitarne misije usidreni u glavnom, istoimenom gradu ove severnoafriče države, navodno gađani u dva navrata.
Zato su otplovili do Bizerte, druge tuniske luke na Sredozemnom moru, gde je bio smešten i deo srpske vojske, pre više od jednog veka, tokom Prvog svetskog rata.
Tamo su im pomogli lokalni mehaničari popravljajući kvarove na brodu, da bi na kraju „uspeli da ga dovedu u vozno stanje", kaže Marković.
„Ni kod kuće se nisam osećao kao u Bizerti, predvini su ljudi, toliko su solidarni i zahvalni.
„Mislim da im ta podrška mnogo znači i čini mi se da su malo razbili stereotipe o Zapadu budući da su aktivisti mahom iz zemalja tog dela Evrope i Amerike", objašnjava Marković.
Brod Adara koji plovi pod španskom zastavom prevozi više od 20 aktivista za Gazu sa različitih meridijana i paralela, te se na njemu priča više stranih jezika.
U, kako kaže, priučenoj posadi su političari, novinari, influenseri i sindikalisti.

Uprkos mirnom moru i vremenu koje ih je služilo, opasnost je u jednom trenutku nastupila sa neba.
Napadi su ga zatekli, u snu na palubi, kada ga je jedna koleginica probudila drmajući ga i vičući: „Dron, dron".
„Svi smo se uplašili kada su krenuli da gađaju, iako su prvi udari bili daleko od nas niko nije mogao da proceni o kakvim se napadima radi", objašnjava Marković.
Kaže da su se opustili kada su shvatili da su, kako bi ih „zastrašili", bacane „samo zvučne bombe".
„Kada je krenulo bio je pakao, ali je zadivljujuće koliko brzo smo se pribrali i pratili protokole koje smo vežbali.
„Ali sama situacija i ideja da dronovima napadaju gomilu civila koji plove međunarodnim vodama, jeziva je i apsurdna", ocenjuje Beograđanin.
Njegov brod nije pogođen, već su „gađali manje jedrilice sa manjim brojem ljudi kako bi ih lakše uplašili", smatra Marković.

Poslednji u nizu neuspelih pokušaja

Globalna Sumud flotila (GSF) je 38. flota koja je isplovila ka Gazi sa ciljem da prekine pomorsku blokadu.
To je najveći pokušaj do sada u naporima koji su počeli 2008, kada je jedan čamac uspeo da stigne do Gaze.
Naredni pokušaji su bili neuspešni, a onaj iz 2010. i fatalan, kada su izraelski komandosi ubili 10 turskih aktivista sa broda Mavi Marmara, tvrdeći da su prethodno napadnuti.
Nazvana po arapskoj reči sumud što znači „istrajnost ili otpornost", GSF je koalicija brodova sa aktivistima iz više desetina zemalja sveta i konvojima sa humanitarnom pomoći koji su pošli, između ostalih, iz Španije, Italije i Grčke.
Flota predstavlja zajednički napor Koalicije Flotile slobode, Pokreta za slobodu Gaze, Magrebske Sumud flotile - konvoja predvođenog ljudima iz severnoafričkih zemalja - i Sumud Nusantare, koji organizuju Malezija i još devet zemalja.
U maju i julu ove godine tri broda - Savest (Conscience), Medlin i Handala, pokušali su da doplove do obala Gaze, bezuspešno.
Na brodu Medlin, koga je izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova nazvalo „selfi jahtom", bila je i ekološka aktivistkinja Greta Tunberg.
Brod su u junu presrele izraelske snage u ranim jutarnjim satima oko 185 kilometara zapadno od Gaze i odvele ga u luku Ašdod u Izraelu.
Tunberg i ostali članovi posade su potom deportovani.
Pogledajte video iz juna 2025.: Snimak zaplene propalestinskog broda - Greta Tunberg deportovana
'Ne mogu ništa protiv drona, niti metka'
Marković kaže da se prijavio za misiju jer mu je bilo „nemoguće da gleda šta se dešava" u Gazi.
„To je globalni problem, vidim ga kao nastavak imperijalističkih ratova koji je kulminirao u totalnom brisanju celog jednog stanovništva", smatra beogradski slikar.
Podršku, uz mnogo briga, drugova i porodice ima, a i „ideološki svi su saglasni" sa njim, kaže.
Dok se približavaju 'opasnoj zoni' priča da su se poslednjih dana spremali na najnepoželjnije scenarije.
„Veće su šanse da nas uhapse, nego da prođemo."
Najbitnije je, kaže, da svi učesnici ostanu pribrani, da „situacija ne bi eskalirala destruktivnije nego što treba", jer je njihova „bezbednost prioritet“.
„Ako odluče da nas gađaju, ja stvarno ne mogu ništa protiv drona, niti protiv metka.
„Nadam se da neće, mada znam na šta sam se prijavio", dodaje.
Tik pred ulazak u crvenu zonu i vode koje kontroliše izraelska vojska, Marković se ipak „nada da će uspeti da probiju opsadu i otvore koridor - što je krajnji cilj".
„Voleo bih da se desi, ali ne smem da budim sebi previše nade, bitno mi je da budem pripremljen za najgore", zaključuje.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Ceo Trampov plan za Gazu: Koje su suštinske prepreke
- Ko je sve priznao Palestinu kao državu i kakav je stav zemalja Balkana
- Zašto neke zemlje ne priznaju Palestinu kao državu
- Gaza posle rata: Ko će se nositi sa 'bezbednosnom noćnom morom'
- Izrael je počinio genocid u Gazi, saopštila istražna komisija Ujedinjenih nacija
- Bitka za grad Gazu, humanitarna flota brodova u opasnosti