Objavila: D.Ž.

OMBUDSMAN O IZBJEGLICAMA

Ljudi ne smiju biti samo brojke

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, povodom 20. juna – Svjetskog dana izbjeglica, podsjeća na globalne razmjere problema s kojim se suočavaju milioni izbjeglica širom svijeta, kojima su ugrožena osnovna ljudska prava i slobode.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2000. godine proglasila je 20. jun za Svjetski dan izbjeglica, s ciljem podizanja svijesti javnosti o njihovom teškom položaju širom svijeta.

Prema podacima UNHCR-a u svijetu ima 59, 5 miliona nasilno raseljenih ljudi, 19, 5 miliona izbjeglica i deset miliona apatrida. Takođe se navodi da je 18 posto izbjeglica mlađe od 18 godina, kao i da 53 posto svih izbjeglica dolazi iz Somalije, Avganistana i Sirije.

Najveća izbjeglička i migrantska kriza u Evropi od Drugog svjetskog rata, postala je problem velikih razmjera, za čije prevazilaženje još nije pronađeno trajno rješenje, iako je to pitanje već dugo u razmatranju mnogih država i međunarodnih organizacija.

O izuzetno teškom i kompleksnom položaju izbjeglica svjedoči i veliki broj pomorskih nesreća s tragičnim ishodima za više hiljada ljudi.

"Te slike iznova opominju da ljudi nijesu niti mogu biti samo brojke u statistici i da svakom čovjeku mora biti obezbijeđen neophodni minimum ljudskih prava iz korpusa međunarodno ustanovljenih i priznatih prava i sloboda. Odnos prema izbjeglicama, međutim, bio je različit. Mogli su se vidjeti žalosni i sramni prizori – kao što su policijsko disciplinovanje i batinjanje izbjeglica na graničnim prelazima, upotreba suzavca i rastjerivanje izbjeglica, zatvaranje granica, podizanje ograda, držanje izbjeglica na otvorenom prostoru i nehuman odnos prema njima. Najblaže rečeno, to su neprihvatljivi postupci i zaslužuju svaku osudu. Na sreću, za razliku od tih država, neke su postupale veoma humano i u skaldu s međunarodnim izbjegličkim pravom, pokazujući na taj način svoj demokratski kapacitet", navodi se u saopštenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Izbjeglice su posebno ranjiva grupa ljudi, naročito žene, djeca, samohrani roditelji, djeca bez pratnje, starci i bolesni.

"Teško je zamisliti čovjeka u gorem položaju od onog koji je nerijetko izgubio sve osim vlastitog života, koji želi spasiti tražeći utočište u stranoj zemlji. Zato odnos prema ovim nevoljnicima u prvom redu mora biti human i civilizovan", navedeno je u saopštenju.

Iako Crna Gora nije bila direktno pogođena posljednjim izbjegličkim talasom, Zaštitnik je, kako navodi, više puta naglašavao da tom pitanju treba pristupiti maksimalno posvećeno. 

"I ovom prilikom Zaštitnik ukazuje da je u tom smislu najznačajnije da država svim ugroženim osobama obezbijedi minimum ljudskih prava i sloboda koja su im zagarantovana međunarodnim standardima i nacionalnim zakonodavstvom. S obzirom na činjenicu da je Crna Gora devedestih godina XX vijeka postala dom za brojne raseljene i interno raseljene osobe iz regiona, za očekivati je da su naučene brojne lekcije i izvučene pouke, kako bi se svakom eventualnom prilivu izbjeglica odgovorilo na najbolji i najhumaniji mogući način. Imajući u vidu da se migrantska kriza u toku prošle godine u značajnoj mjeri osjetila u nekim državama u okruženju, Zaštitnik je pažljivo pratio ta dešavanja, a posebno aktivnosti koje s tim u vezi preduzimaju nadležni u Crnoj Gori", saopšteno je iz te  institucije.

Podsjećaju da je Vlada Crne Gore u novembru usvojila Plan djelovanja u slučaju mogućeg priliva izbjeglica i migranata, a formirani su Koordinacioni odbor i Operativni tim za njegovu implementaciju, u čemu podršku daje UNHCR.

"Dajući doprinos ovogodišnjoj međunarodnoj kampanji 'Evropska sedmica akcije protiv rasizma', institucija Zaštitnika organizovala je više aktivnosti, čiji fokus je dominantno bio na razmatranju pripremljenosti države za eventualni priliv migranata, s aspekta zaštite ljudskih prava. O toj temi Ombudsmanje  u okviru kamapnje imao intenzivne kontakte sa nadležnim organima (Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Uprava za zbrinjavanje izbjeglica), a izvršene su i posjete Prihvatilištu za strance i Centru za tražioce azila. Zaštitnik i njegovi saradnici  u toku prošle i ove godine imali su i brojne druge aktivnosti u čijem fokusu su bila prava izbjegica", zaključuje se u saopštenju.