M.L.B. [ Mina ]

RADOVIĆ PORUČIO

Državne institucije zatvorene za pripadnike manjinskih naroda

Državne institucije zatvorene za pripadnike manjinskih naroda i diskriminacija je vrlo prisutna, kazao je programski direktor Građanske alijanse (GA) Milan Radović navodeći da je takvo stanje od 2008. godine, otkad prate tu oblast.

Radović je agenciji MINA kazao da je na neadekvatnu zastupljenost ukazala i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Prema riječima Radovića, rezultati Ministarstva za ljudska i manjinska prava godinama su ukazivali da se stanje nije promijenilo i da je i dalje prisutna neadekvatna nacionalna zastupljenost, što je, kako je naveo, u suprotnosti sa članom 79 Ustava Crne Gore.

On je rekao da taj član garantuje pravo manjinama na autentičnu zastupljenost u Skupštini, jedinicama lokalne samouprave, gdje čine značajan dio stanovništva, kao i pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama i organima državne vlasti i lokalne samouprave.

Radović je dodao i da Član 15 Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina propisuje da država koja je ratifikovala taj dokument mora „stvoriti neophodne uslove za efikasno učešće pripadnika nacionalnih manjina u kulturnom, socijalnom i ekonomskom životu i u javnim poslovima, naročito onim koji se tiču njih".

Prema njegovim riječima, Zakonom o manjinskim pravima i slobodama takođe je definisana srazmjerna zastupljenost u državnim organima i organima lokalne uprave.

“Informisanje na maternjem jeziku je jedno od osnovnih prava manjina, pored prava na obrazovanje na maternjem jeziku, očuvanje i razvoj kulture i prava na službenu upotrebu jezika i pisma”, rekao je Radović.

On smatra da se na taj način čuva njihov identitet, a istovremeno njeguje raznovrsnost, multikulturalnost i multietničnost jedne države.

"Informisanje na manjinskim jezicima je oblast koja mora još mnogo da se razvija i napreduje kako bi se zadovoljila prava ali i potrebe pripadnika manjina u Crnoj Gori”, kazao je Radović.

Prema njegovim riječima, posebne teškoće u informisanju imaju pripadnici albanske i romske populacije, koji uglavnom slabo razumiju ili govore crnogorski jezik, a, kako je dodao, jako je malo sadržaja, naročito informativnog, na jezicima ovih manjina.

“Pripadnici bošnjačke i hrvatske populacije se koliko toliko mogu informisati preko crnogosrkih medija jer uglavnom dobro razumiju crnogorski jezik, odnosno sličan je njihovom maternjem, ali to svakako ne znači da trenutno ima dovoljno sadržaja na jezicima ovih manjina”, naveo je Radović.

On je kazao da Bošnjaci u Crnoj Gori nemaju ni pisane ni elektronske medije koje bi sami uređivali i koji bi pisali i izvještavali o pitanjima koja se tiču tog naroda.

“Zahvaljujući postojanju portala koji imaju sadržaj na albanskom jeziku i jednog koji dio svog sadržaja prevodi na romski jezik, donekle je olakšano informisanje pripadnika ove populacije”, kazao je Radović.

On je dodao da portali ipak nijesu dostupni svima i nema svako pristup internetu, pa ni to opet nije dovoljno da se zadovolji odgovarajući nivo pristupa informacijama.

“Takođe, veliki dio sadržaja u medijima koji se emituje na jezicima manjina, baziran je uglavnom na kulturi, običajima i tradiciji tih naroda. To sa jedne strane jeste pohvalno, jer se tako i šira javnost upoznaje i približava pripadnicima manjina”, kazao je Radović.

Međutim, kako je rekao Radović, popunjavajući predviđeni medijski prostor tim sadržajima, oni ostaju uskraćeni za aktulene informacije, dešavanja i trenutne prilike u državi i okruženju, a koji bi se emitovao na manjinskim jezicima.

“Osim toga, zvanični sajt Vlade, Skupštine, kao i mnogi drugi, nemaju sadržaj dostupan na jezicima manjina, što je još jedan vid ograničenja u informisanju”, naveo je on.

Radović je kazao da u sredinama gdje su manjine većinsko stanovništvo ne vode se posebne evidencije zaposlenih o nacionalnoj strukturi u lokalnoj upravi.

“Čime se ne daje realna slika o zaposlenosti i pristupu pravima manjinskih naroda tržištu rada kao osnovni egzistencijalni uslov ostanka u tim sredinama”, kazao je on.