P.R.

MALOLJETNIČKA DELIKVENCIJA

Potrebna veća pažnja društva i sistemski odgovor

Rast obima vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije uslovljen je i ukupnim ambijentom u kojem djeca rastu i oblikuju se, a ovoj temi je neophodno posvetiti veću pažnju i efikasniji sistemski odgovor, posebno u dijelu prevencije, akcentovano je na konferenciji „Položaj maloljetnika u krivičnom postupku – od prevencije do integracije” koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u okviru istoimenog projekta, a podržalo Ministarstvo pravde Crne Gore.

Ministar pravde, Marko Kovač, osvrnuo se na reformu sistema maloljetničkog pravosuđa i Zakon o pristupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.

„Zakon je osim odredbi kojima se uređuje postupanje prema maloljetnicima u sukobu sa zakonom, uredio i zaštitu maloljetnika kao učesnika u krivičnom postupku. Sveobuhvatna analiza usklađenosti nacionalnog krivičnog zakonodavstva sa relevantnim međunarodnim standardima koji uređuju položaj maloljetnika je pokazala da je krivično zakonodavstvo u velikoj mjeri usklađeno, ali da još ima prostora za rad i napredak i na tome ćemo raditi u narednom periodu“, najavio je Kovač.

On je istakao značaj unaprjeđenja pravosudne infrastrukture sa principom najboljeg interesa djeteta, navodeći da se razrađuje ideja specijalizacije sudova i/ili specijalizacije sudija, kao i da je dosta urađeno na adekvatnom opremanju prostorija za rad sa djecom u krivičnim postupcima u tužilaštvu i sudovima, integrisanju indikatora o djeci koja učestvuju u sudskim i upravnim postupcima u Informacioni sistem pravosuđa, edukaciji predstavnika različitih sektora, ali i jačanju Stručne službe pri tužilaštvu i sudovima.

Posebno je ukazao na značaj alternativnih sankcija.

„Svrha alternativnih sankcija jeste da se prema maloljetniku ne pokreće postupak ili da se postupak obustavii i time utiče na pravilan prazvoj maloljetnika i jačanje njegove lične odgovornosti da ubuduće ne čini krivična djela. Država je prepoznala važnost davanja druge šanse djeci i mladima koja dolaze u sukob sa zakonom, a koja to najčešće čine zbog teških prilika u kojima i sami žive“, naglasio je Kovač.

Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, ukazala je da se o problemu vršnjačkog nasilja premalo priča, a posebno imajući u vidu kolike su razmjere te pojave.

Ona je podsjetila na istraživanje UNICEF-a iz 2021. godine koje opominje da je svako treće dijete uzrasta između 12 i 17 godina bilo žrtva vršnjačkog nasilja.

“Treba imati u vidu da posljedice vršnjačkog nasilja mogu trajno označiti neke ljude. Ti duboki ožiljci nisu samo ožiljci na onima koji su iskusili direktno nasilje, to su ožiljci i na institucijama i društvu koji nisu prevenirali nasilje, jer i oni nose značajan dio odgovornosti”, navela je Uljarević.

Uljarević je uvjerena da se mnogo može uraditi na prevenciji, a posebno u javnim vaspitno-obrazovnim ustanovama.

“Zato je potrebno kontinuirano raditi na edukaciji, kako nastavnog osoblja tako i učenika i osvješćivati ih o ovom problemu”, istakla je ona. Uljarević se osvrnula i na nedostatak programa resocijalizacije i integracije. “Ako maloljetni prestupnici nastave da budu stigmatizovani, da im se uskraćuje “druga šansa”, njihova budućnost je predodređena da bude sa one strane zakona, a to nije dobro ni za njih ni za društvo,” zaključila je Uljarević.