Марија Радуловић, ТВЦГ

ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA NEVALORIZOVANA

Duklja nevidljiva na turističkoj mapi

Seozona je u jeku, turisti širom zemlje obilaze popularne lokacije, ali na turističkoj mapi nema arheoloških nalazišta. Iako dragocjena, nijesu promovisana i spremna da dočekaju goste.

Turisti koji odmor provode u našoj državi nepropuštaju da posjete i glavni grad. Iako je Duklja najvažnije arheološko nalazište na području Podgorice, taj lokalitet ovoga puta neće posjetiti gošće iz Irske i Australije, koje smo zatekli u centru Podgorice.

"U Crnu Goru smo došle zbog mora, planina i nacionalnih parkova. U glavnom gradu planiramo da posjetimo Skaline i Staru varoš", kaže Inza turistkinja iz Irske.

"Da budem iskrena ništa ne znam o Duklji kao arheološkom lokalitetu, ali mislim da bi bilo zanimljivo saznati", kaže Siena turistkinja iz Australije.

Koliko turista godišnje posjeti Duklju nema preciznih podataka. Da se ovo mjesto uprskos svojoj istorijskoj vrijednosti rijetko nalazi na mapi puta gostiju Glavnog grada uvjerili smo se i mi.

Umjesto žamora turista danas smo tamo mogli čuti samo cvrkut ptica.

"Dešava se da imamo upite za Duklju, ali to je obično od ljudi koji znaju o rimskim i arheološkim nalazištima i oduševe se, jer postoje ostaci. Duklja bi morala biti u boljem stanju i morala bi se uraditi na valorizaciji, konzervaciji i ideja muzeja ispod otvorenog neba ne bi bila loša", smatra Dušan Drakić turistički vodič.

Bilo se krenulo na bolje - prvi korak mogao bi biti plan upravljanja ovim, ali i sličnim dobrima.

Irena Rogošić, direktorica TO Podgorica, kaže da je ideja bila da se postavi digitalna kupola gdje bi posjetioci mogli i virtuelno da dožive život Duklje u tom vremenu, eventualno audio vodič, jer nemamo stalnog audio vodiča ili stalnog kustosta.

Od svega za sad imamo stalne info table i uglavnom slučajne prolaznike, a ne putnike namjernike. Ništa bolje nije ni na ostalim lokalitetima.

"Da bi se svi lokaliteti u Crnoj Gori ostvarili na onaj načina koji to zaslužuju, jeste da se oforme prave institucije. To nije Centar za konzervaciju, jer je nastao kao politička institucija, već su to instituti i fakultet. Mi nemamo osnovno, a to je zbornik radova iskopanja. Imamo hiljade materijala po depoima, hiljade kutija, ali se ne zna ništa o tome. Ne zna se šta se radilo 10-20 godina", naglašava arheolog Mladen Zagarčanin.

Kada ne znaju institucije ne čudi što o crnogorskim arheološkim nalazištima malo znaju i turisti.