- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
19. 07. 2025.
11:11 >> 11:11
Čitaj mi:
UMHCG: Žene s invaliditetom u velikoj mjeri u zoni siromaštva
Žene i djevojke s invaliditetom suočavaju se sa višestrukim preprekama i oblicima diskriminacije i isključenosti u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG).
Iz te nevladine organizacije kazali su da je istraživanje, u kojem je učestovalo 87 ispitanica, pokazalo da su žene i djevojke s invaliditetom diskriminisane u gotovo svim oblastima života – obrazovanju, zapošljavanju, političkom i javnom djelovanju.
“Iako imaju interesovanje za aktivno učešće u društvu, minimalno su zastupljene, a njihovo učešće je i dalje marginalizovano, dok institucionalna podrška izostaje ili je nedosljedna i neadekvatna”, kaže se u saopštenju.
Kada je riječ o obrazovanju, većina ispitanica ima završenu četvorogodišnju srednju školu (39,7 odsto) ili fakultet (31,5 odsto), dok 11 odsto ima magistarske ili doktorske studije.
To, kako se dodaje, ukazuje na veću izloženost društvenim preprekama koje se i ogledaju u težem pristupu obrazovanju, nedovoljnom podsticanju i nedostatku inkluzivnog pristupa.
“Samim tim, uzročno-posljedično zapošljavanje ostaje jedan od najvećih izazova – gotovo polovina ispitanica (42,5 odsto) nije zaposlena”, navodi se u saopštenju.
Ispitanice koje rade uglavnom su angažovane u privatnom (19,2 odsto), javnom (17,8 odsto) i nevladinom sektoru (19,2 odsto), dok je procenat samozaposlenih zanemarljiv (1,4 odsto).
Navodi se da je njihov materijalni status neadekvatan i ne prati troškove života proistekle iz (iskustva) invaliditeta.
“Naime, većina ostvaruje mjesečne prihode između 601 i 800 eura (38,4 odsto), dok značajan broj ima veoma niske prihode – 13,7 odsto njih navodi da su prihodi manji od 250 eura mjesečno”, kazali su iz UMHCG.
Oni su naveli da je istraživanje pokazalo da su ključni izvori prihoda plata, honorarni rad (32,9 odsto) i materijalna davanja kao što su lična invalidnina ili dodatak za njegu i pomoć (15,1 odsto).
Iz UMHCG su rekli da izuzetno zabrinjava podatak prema kojem više od polovine ispitanica (52,1 odsto) navodi da njihovi prihodi samo djelimično pokrivaju osnovne životne troškove, dok 39,7 odsto ističe da ih uopšte ne pokrivaju.
“Dakle, čak 91,8 odsto ispitanica navodi da njihovi prihodi u potpunosti ili djelimično ne pokrivaju osnovne životne troškove”, dodaje se u saopštenju.
To, kako su rekli iz UMHCG, ukazuje na to da se žene s invaliditetom u velikoj mjeri nalaze u zoni siromaštva.
Kada je riječ o političkoj participaciji, istraživanje je potvrdilo izuzetno nisku uključenost žena s invaliditetom.
“UMHCG ukazuje da institucionalni okvir za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori formalno postoji, ali ne prepoznaje dovoljno specifične izazove žena s invaliditetom, već tretira žene kao homogenu grupu”, kaže se u saopštenju.
Iz UMHCG su rekli da kao posljedica toga u strateškim dokumentima i javnim politikama gotovo da ne postoje norme i mjere koje direktno adresiraju žene s invaliditetom.
Коментари0
Остави коментар