Mi.M. [ gradski.me ]

Predstavljeni besplatni servisi za legalizaciju i gradnju objekata

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine predstavilo je nove internet portale Legalizuj.me i Građevinska dozvola.me.

Riječ je o besplatnim online servisima namijenjenim građanima i investitorima, koji pružaju jasan, pouzdan i transparentan vodič kroz procedure legalizacije bespravnih objekata i izdavanja građevinskih dozvola. Portali uključuju detaljna uputstva, popis potrebne dokumentacije, kao i interaktivni chat-bot servis.

Ministar Radunović je takođe objasnio da će, pored koristi za građane, ovi portali i prateći video materijali biti i značajna pomoć nadležnim organima državne i lokalne uprave, koji će, usljed novih procedura u oblasti legalizacije i izdavanja dozvola, biti suočeni sa povećanim obimom posla i pritiskom javnosti.

Nakon demonstracije novih elektronskih servisa Ministarstva, Radunović je istakao da će uspjeh ove inicijative, usmjerene ka konačnom suzbijanju nelegalne gradnje u Crnoj Gori, u velikoj mjeri zavisiti i od aktivne podrške medijskih kuća, te pozvao sve medije da se uključe u kampanju kroz besplatno emitovanje prezentovanih video spotova i otvaranje prostora u programima za gostovanja predstavnika Ministarstva.

Građani koji žele da legalizuju objekte i investitori koji žele da grade od sada će na portalima legalizuj.me i gradjevinskadozvola.me moći da dobiju sve potrebne informacije, istaknuto je na konferenciji za novinare Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Na tim portalima, kako su istakli, građani će dobiti svaku informaciju koja im je potrebna, a cilj je da se ovi procesi olakšaju građanima, ali i zaposlenima u Ministarstvu i nadležnim službama.

Podsjetio je da je šest mjeseci rok za prijem dokumentacije za upis u katastar, a pet godina rok za legalizaciju.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za legalizaciju Nikola Ražnatović je pojasnio da su na sajtu legalizuj.me građanima u četiri koraka pojednostavljen proces legalizacije, a dostupna im je i lista svih dokumenta koji su im potrebni, kao i rokovi koji se moraju ispoštovati.

Prvi od četiri koraka je podnošenje zahtjeva na obrascu koje propisuje Ministarstvo, zatim elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekata, dokaz o upisu u katastar i fotografije svih fasada objekta.

Ražnatović je pojasnio da će proces legalizacije za objekte do 500 kvadrata sprovoditi opštine, a iznad 500 kvadrata Uprava za legalizaciju, koju će Vlada formirati do decembra.

Dodao je i da su na sajtu legalizuj.me dostupni svi kontakti o institucijama koje su uključene u proces legalizacije.

On je rekao da su se, po podacima opština, građani u velikom broju odazvali za legalizaciju i da je podnošeno više od 1.000 zahtjeva.

Bespravni objekat, pojasnili su, može biti legalizovan ako je vidljiv na orto foto snimku teritorije, ako je upisan u katastar nepokretnosti, ima riješene imovinsko-pravne odnose, te mora imati pristup sa gradske saobraćajnice ili javnog puta.

Legalizacija nije moguća ako je objekat izgrađen na površinama planiranim za infrastrukturu od opšteg interesa, ako prelazi granice vlasničke parcele (na prostoru bez planskog dokumenta), ili ako je privremene prirode i sagrađen od materijala koji ne obezbjeđuju stabilnost, funkcionalnost i sigurnost.

Vlasnici bespravnih objekata u obavezi su da plate naknadu za urbanu sanaciju, koja se dijeli između lokalne samouprave (80 odsto) i državnog budžeta (20 odsto). Visina naknade zavisi od planskog dokumenta, zone, stepena opremljenosti zemljišta, kao i vrste i namjene objekta. Obračun se vrši po kvadratu, na osnovu elaborata izvedenog stanja koji mora izraditi licencirana geodetska organizacija.

Omogućeno je plaćanje u ratama – do 360 mjesečnih rata za objekte osnovnog stanovanja, do 120 rata za ostale, dok luksuzni turistički objekti plaćaju u najviše 60 rata, uz znatno viši iznos – od 1.500 do 5.000 eura po kvadratnom metru.

Za objekte na Crnogorskom primorju propisana je i posebna naknada u skladu sa zakonima o regionalnom vodosnabdijevanju, koja se može platiti u najviše 36 rata.

Zakonom je predviđeno i uklanjanje bespravnih objekata za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koje je zahtjev odbijen ili za koje nije pokrenut upis u katastar.

Radunović je istakao da i dalje ima nelegalne gradnje i da je satelitsko snimanje utvrdilo nepravilnosti na Žabljaku.

“Danas je veliki dio našeg tima na Žabljaku i sprovodi kontrolu. Biće izrečene mjere zabrane gradnje. Ako neko nastavi nakon tih mjera da gradi biće srušeni objekti“, najavio je ministar.

Prema njegovim riječima, objekti koji su nastali nakon jula biće uklonjeni, ali prvo inspekcija mora da utvrdi činjenično stanje.

Takođe je naglašeno da Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa stroge kazne za kršenje obaveza u vezi sa legalizacijom i upravljanjem nelegalnom gradnjom. Pravno lice može biti kažnjeno novčanom kaznom od 1.000 do 40.000 eura ako ne pribavi rješenje o legalizaciji, ne plaća godišnju naknadu za korišćenje prostora, ne omogući pristup objektu nadležnim organima ili ne pokrene upis objekta u katastar u zakonskom roku.

Kazne su predviđene i za odgovorna lica u pravnim subjektima, državnoj i lokalnoj upravi, i to u rasponu od 60 do 4.000 eura. Preduzetnici mogu biti kažnjeni sa 300 do 12.000 eura, a fizička lica sa 60 do 4.000 eura.