- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
01. 10. 2025.
07:15 >> 07:19
1
Presušuju čak i stogodišnji bunari
Izgradnja deset hidrocentrala na teritoriji opštine Berane sa stavljanjem rijeka u cijevi, kao i besprizorno uništavanje šuma dovelo je ove jeseni do velikih promjena u podzemnim vodotocima i izvorištima.
U ovoj sjevernoj opštini kompanija “Hidroenergija Montenegro” izgradila je na rijekama Bistrica i Šekularska najmanje deset malih hidroelktrana.
Rijeka Bistrica je, tako, stavljena u cijevi u dužini od čak trinaest kilometara, dok je Šekularska rijeka na području istoimenog sela potpuno nestala u cijevima i praktično više ne postoji, od samog izvorišta pa sve do sela Rijeka Marsenića gdje se ispusta iz cijevi i uliva u Lim.
“Nikada kao ove godine, a i ranije je bilo sušnih godina, izvorišta nisu bila tako ugrožena. Duž rijeke su promijenjeni podzemni vodotoci, neki su nestali. Ne znam da li je to u direktnoj vezi sa hidrocentralama, ali sa pustošenjem šuma u Šekularu sasvim sigurno da ima veze” – kaže stanovnik ovog sela Vesko Davidović.
Poremećaj podzemnih voda osjetio se čak i u selu Donja Ržanica, na mnogo nižoj nadmorskoj visini i neposredno pored Lima.
U tom selu, kako pričaju mještani, presušuju već nekoliko godina stari bunari na standardnim dubinama, pa su poljoprivredni proizvođači, kojima je voda najneophodnija, prinuđeni da kopaju nove na mnogo većim dubinama.
“Meni se čini da je to počelo da se dešava od kada su izgrađene hidrocentrale u Šekularu. Mislim da su tu prekinute neke podzemne takozvane vodene žile. Sada kopamo bunare na dubini od najmanje petnaest metara da bi bili sigurni da voda u njima neće presušivati” – kaže jedan stanovik ovog sela.
On smatra da su i nekontrolisani radovi u toku rijeke Lim na području tog sela takođe mogli da doprinesu ovoj pojavi.
“Činjenica je da se ovo nikada prije nije dešavalo. Neke podzemne vodene tokove je nešto poremetilo i bunari koji su i po stotinu godina, sada presušuju” – priča ovaj poljoprivredni proizvođač iz Donje Ržanice.
Visoko gore u planini u Šekularu dvije rijeke, Spalevićka sa jedne, i Rmuška sa druge strane, koje se sastavljaju praveći Šekularsku, stavljene su u cijevi, odozgo od izvorišta, u dužini od dva i po do tri kilometra i one više ne postoje. Kod seoske škole, voda iz njih se pretvara u energiju u dvije hidrocentrale.
Odatle, trupom puta, cijevi idu nekoliko kilometara niže do treće hidrolektrane, dolje niže. Voda se sprovodi cijevima da bi dobila na ubrzanju i stvaranju veće količine energije u hidrocentralama nizvodno.
Po istom modelu i šablonu kao u Šekularu, Hidronergija Montenegro je za sada napravila još šest hidrocentrale na rijeci Bistrici, koja izvire na planini Bjelasici i uliva se u Lim u prigradskom naselju Buče.
I na toj rijeci su pravljeni vodozahvati i cijevi kroz trup puta Berane – Kolašin, koji je “Bemaks” pravio državnim sredstvima iskoristivši da u put ugradi cijevi za hidrolektrane.
Sva struja odatle sprovodi se do privatne trafostanice koja je nikla kao pečurka pored puta Berane – Andrijevica, kroz naselje Buče. Portal RTCG je pisao o tome kako je Hidroenergija Montenegro za vrijeme bivših vlasti brzo prodala tu trafostanicu CEDIS-u, a koristi je i dalje da odatle se struja ubacuje u sistem, odnosno prodaje Elektroprivredi.
Da su posljedice stavljanja rijeka u cijevi očigledne bilo je jasno u sušnim mjesecima ove godine, kada je korito rijeke Bistrice u dobrom dijelu bilo potpuno suvo, što je dovelo do uginuća značajne količine potočne pastrmke, o čemu je takođe naš portal pisao.
Presušivanje izvorišta i bunara čak i u selima koja su bliže gradu, sada poprima razmjere ozbiljnog poremećaja sa velikim posljedicama, a među stanovnicima preovladava uvjerenje da su glavni uzrok zarobljene rijeke i nekontrolisana sječa šuma.
Коментари1
Остави коментар