B.B.

Crna Gora zaostaje za regionom u pogledu pružanja usluga i digitalizacije

Rezultati regionalnog WeBER praćenja reforme javne uprave u oblasti digitalizacije i pružanja usluga pokazali su da je Crna Gora pretposljednja među šest zemlja regiona (36 poena od mogućih stotinu), sa svega 0,5 bodova više od Bosne i Hercegovine. Čak 37.5% ispitanika u Crnoj Gori smatra da nije lako pristupiti elektronskim uslugama, ističu u NVO Institu Alternativa.

Ovaj izvještaj, kako navode u Institutu Alternativa, je pokazao da uprkos strateškim dokumentima koji definišu ciljeve reformi u oblasti pružanja usluga i digitalizacije, postoji značajan jaz u planiranom i sprovedenom, a pogotovo kada je riječ o uključivanju građana i građanki u to kako će administrativne usluge izgledati.

"Drugi najgori rezultat Crna Gora je ostvarila u uporednom pregledu zemalja regiona, gdje su na prvom mjestu Albanija (57.25) i Srbija (52.75). Od Crne Gore, bolji rezultat su ostvarili i Sjeverna Makedonija (46.75) i Kosovo (39.5), a od Bosne i Hercegovine smo bolji za svega 0,5 poena (35,5). Nalazi ovog izvještaja odnose se na period 2023. i 2024. godine i procjenu da li su javne usluge kreirane na osnovu potreba građana i koliko su pristupačne građanima", navode u saopštenju.

Procjena u ovoj oblasti fokusirana je na tri aspekta: koliko su javne usluge u Crnoj Gori jednostavne za korišćenje, koliko su pristupačne za različite grupe ljudi (poput lica sa invaliditetom), da li ima dovoljno informacija o tome kako i na koji način građani mogu da ostvare usluge, kao i u kojoj mjeri su te usluge digitalizovane i mogu se završiti bez odlaska na šalter. Za uzorak usluga, kao i u prethodnim ciklusima monitoringa, posmatrane su usluge knjiženja nepokretnosti, registracija preduzeća i registracija vozila, izdavanje lične karte i pasoša, kao i prijava i plaćanje PDV-a.

"Za potrebe ovog monitoringa, sprovedeno je i istraživanje javnog mnjenja koje je pokazalo i da građani negativno ocjenjuju razvoj Crne Gore u polju digitalizacije i pružanja usluga. Kada je u pitanju učešće građana u razvoju usluga javne administracije, svega 27,8% ispitanika smatra da ima priliku da utiče na to kako ostvaruju usluge. Istraživanje je pokazalo je da je 53,6% ispitanika svjesno da prilikom korišćenja usluga uprave nijesu obavezni da ponovo dostavljaju dokumenta koja već posjeduje država tj. da “vade dokumenta” koja su nam potrebna, umjesto da ih organ kojem su se obratili pribavi od drugih organa, dok je samo 19,9% ispitanika prijavilo da su tome svjedočili u praksi", navode u IA.

Percepcija javnosti o javnim uslugama pokazala je da ispitanici smatraju da je uslugama na šalteru lakše pristupiti u poređenju sa elektronskim. Većina ispitanika (52,9%) slaže se ili u potpunosti slaže da lako mogu dobiti usluge javne administracije u kancelarijama i na šalterima nadležnih organa.

Manje od polovine ispitanika, njih 46,2%, slaže se ili u potpunosti slaže da lako mogu koristiti javne usluge elektronski (putem portala e-Uprave, Poreske uprave itd.) Čak 37,5% ispitanika smatra da nije lako pristupiti elektronskim uslugama, dok 16,3% ne zna ili nije imalo mišljenje o pružanju elektronskih usluga.

Istraživanje javnog mnjenja je sprovedeno između 1. i 12. februara 2025. godine u Crnoj Gori, na uzorku od 1.010 građana, dok je ista anketa sprovedena je u svim administracijama Zapadnog Balkana na uzorku od 6.077 građana.

Detaljno poređenje zemalja u regionu sa ocjenama dostupno je u regionalnom PAR Monitor izvještaju (dostupan samo na engleskom jeziku), dok su detaljni nalazi za Crnu Goru dostupni u okviru nacionalnog PAR Monitor izvještaja za Crnu Goru u oblasti pružanja usluga i digitalizacije. Istraživanje je sprovedeno u okviru regionalnog projekta „Pokretači civilnog društva za reformisanu javnu upravu (WeBER 3.0)“ koji u Crnoj Gori sprovodi Institut alternativa.