L.K. [ Mina ]

Crna Gora da pokaže konkretne rezultate u reformi pravosuđa

Napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) zavisiće isključivo od konkretnih reformi u pravosuđu i opipljivih rezultata u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, poručeno je na godišnjoj konferenciji „Nezavisno i profesionalno pravosuđe – ključni preduslov za EU integracije“.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Zlatko Vujović, ocijenio je da su političke napetosti i institucionalne krize u Crnoj Gori u usporile reformske procese, i skrenule fokus sa stručnog na politički teren.

“Sa ovog mjesta želim da pozovem sve ključne donosioce odluka da do kraja naredne godine sprovedu sve aktivnosti predviđene Strategijom reforme pravosuđa i ispune završna mjerila u poglavima 23 i 24. Vremena za oklijevanje nema. Crna Gore je dobila šansu koju ne smijemo propustiti”, rekao je Vujović na konferenciji koju je organizovao CeMI.

Na konferenciji je predstavljen izvještaj i ključni nalazi iz monitoringa suđenja koji je je uradi ta nevladina organizacija.

Vujović smatra da bi sveobuhvatni veting u ovom trenutku imao nesagledive negativne posledice po proces evropskih integracija.

On je upozorio na zloupotrebu koncepta vetinga u političke svrhe, kao i za opravdavanje za kršenje procedure i nezakonito postupanje.

"Vetting ne smije postati proizvoljan instrument koji se koristi za ostvarivanje interesa bilo koje partije. To mora biti zakonski definisan proces, zasnovan na objektivnosti, nezavisnosti i meritornosti“, rekao je Vujović.

On je kazao da analiza CeMI-ja pokazuje da i dalje nema napretka u racionalizaciji pravosudne mreže, i kao negativan primjer naveo Osnovni sud u Žabljaku, koji već dvije godine nema nijednog sudiju.

Vujović smatra da je infrastruktura u sudovima i tužilaštima i dalje je ispod zadovoljavajućeg nivoa i da prostorni kapaciteti zahtijevaju sistemsko rješenje, a ne parcijalne adaptacije.

On je rekao da posebno zabinjava prekomjerne upotrebe pritvora i njegovog trajanja, i ukazao na značajne troškove neosnovanog lišenja slobode.

"Pritvor je u Crnoj Gori postao pravilo, a ne izuzetak. Prosječno trajanje pritvora iznosi oko 150 dana, a u više od polovine slučajeva traje do presude”, rekao je Vujović i apelovao na restriktivniju i humaniju primjenu pritvora, uz poštovanje dostojanstva privedenih osoba.

On je ocijenio da je Crna Gora pred ključnim izazovom da u kratkom roku pokaže rezultate u reformi pravosuđa i da time potvrdi da je spremna za članstvo u EU.

Šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da dalji napredak Crne Gore na putu ka Uniji zavisi od rezultata u oblasti reforme vladavine prava.

"To ostaje glavna poruka EU dok god posao ne bude završen. Nema više prostora za oklijevanje, kašnjenja ni odlaganja“, naglasio je Satler.

On je ocijenio da je ambiciozan cilj zatvaranja poglavlja 23 i 24 do kraja naredne godine realan samo uz punu institucionalnu posvećenost i ubrzanje reformskih procesa.

Satler je istakao da je imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, četiri člana Tužilačkog savjeta i jednog člana Sudskog savjeta prioritet od kojeg zavisi funkcionisanje pravosudnog sistema u punom kapacitetu.

“Očekujemo da preostale sudije Ustavnog suda buduju imenovane bez odlaganja. Skupština treba da djeluje hitno u postavljanju četiri nedostajuća člana Tužilaškog savjeta i jednog nedostajućeg člana Sudskog savjeta”, rekao je Satler

Kako je rekao, dobili su uvjeravanja od lidera Skupštine da će se aktivnosti po tim pitanjima preduzeti u narednim sedmicama.

On je kazao da EU želi da vidi, da ustavni i zakonodavni okviri budu u potpunosti uskrlani s evropskim standardima i preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije.

Prema riječima Satlera, funkcionalnost i organizacija sudskog sistema moraju se dodatno naprijediti, a sudska efikasnost poboljšati, naročito kada se govori o slučajevima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.

"Želimo da vidimo jasan bilans rezultata – ne samo optužnice, već i pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala“, kazao je Satler, dodajući da će države članice EU upravo na osnovu tog bilansa ocjenjivati spremnost Crne Gore za zatvaranje najvažnijih poglavlja.

On je ukazao na važnost očuvanja nezavisnosti sudske i tužilačke grane vlasti, ističući da ne smije biti političkog uticaja na pravosuđe.

"Sudije i tužioci moraju raditi slobodno, odgovorno, vođeni svojom savješću i bez bilo kakvih eksternih pritisaka. Podjela vlasti mora biti poštovana, naročito u odnosu između zakonodavne i pravosudne grane vlasti“, dodao je Satler.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Valentina Pavličić, poručila je da nezavisnost pravosuđa nije povlastica, već osnovno pravo svakog građanina da mu se sudi nepristrasno, na osnovu zakona i činjenica.

To je, kako je kazala, obaveza koja čini da sud ne bude instrument moći, već temelj vladavine prava iza koje stoje samo profesionalne sudije.

“Stoga, naša dužnost kao sudija je da pravdu ne samo dijelimo, već da je kao sudije živimo u svakom sudskom postupku, u svakoj odluci i u svakom odnosu suda prema građaninu, svjesni da to nije ni malo lak zadatak”, rekla je Pavličić.

Ona je istakla da nezavisnost sudija mora biti podržana profesionalizmom i odgovornošću i da povjerenje građana u sudski sistem počiva na otvorenosti, transparentnosti i kvalitetnoj komunikaciji.

"Samo onaj ko poštuje zakon može biti transparentan“, naglasila je Pavličić, ocjenjujući da je otvorenost sudstva prema građanima i kritici neophodna za jačanje povjerenja i legitimnosti institucija.

Ona je pohvalila izvještaj CEMI-ja o monitoringu suđenja, ocijenjujući da takve analize doprinose razumijevanju pravosuđa, identifikovanju slabosti i definisanju konkretnih mjera za unapređenje sistema.

Pavlićić je ukazala na zabrinjavajući nalaz da se više od trećine suđenja ne održi zbog nedolaska stranaka, često usljed grešaka koje se mogu pripisati sudovima i pozvala je sudije na veću ažurnost i odgovornost.

Kada je riječ o pritvoru, Pavličić je rekla da je zakonski okvir usklađen sa evropskim standardima, ali da je na praktičnom nivou u značajnom broju slučajeva rješenja o pritvoru nijesu dovoljno individualizovana, obrazložena ili se sastoje od pukog navođenja zakonskih osnova, te da se, kada je u putanju njegova dužina, često pretvara u unaprijed izdržanu kaznu.

Ona je pozvala na jačanje edukacije sudija, posebno u dijelu obrazlaganja odluka o pritvoru, uz napomenu da takve mjere smiju biti samo krajnja opcija.

Govoreći o kadrovskim izazovima, Pavlićić je ukazala da je nužno motivisati mlade pravnike da biraju pravosuđe, kroz konkurentna primanja, profesionalni razvoj i priznanje za posvećen rad.

"Samo sudstvo koje je otvoreno za dijalog, samokritično i spremno na učenje, može biti istinski nezavisno i dostojno povjerenja građana“, zaključila je Pavličić.

Vrhovni državni tužilac Crne Gore, Milorad Marković, rekao je da tužioci u najmanjoj mogućoj mjeru doprinose odlaganju glavnih pretresa u odnosu nao stale subjekte krivičnog postupka.

On je istakao da izvještaj ukazuje na potrebu poboljšanja obrazloženja tužilačkih prijedloga za pritvor, posebno u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

"Ovaj zaključak je za tužilaštvo veoma značajan, i na strateški način ćemo mu posvetiti dodatnu pažnju kako bismo ujednačili praksu na svim nivoima“, rekao je Marković.

On je podsjetio da je još u maju 2024. godine izdao obavezujuće uputstvo o hitnom postupanju u pritvorskim predmetima, a da je u septembru 2025. ono dopunjeno, sa akcentom na izuzetnost pritvora i posebno postupanje u predmetima sa stranim državljanima.

Govoreći i pritvoru, Marković je kazao da tužilaštvo funkcioniše efikasno, da postupa u skladu sa evropskim standardima i ljudskim pravima, te da ono nije uzrok prenatrpanosti pritvorskih kapaciteta.

Ministar pravde Bojan Božović poručio je da je narednih 12 mjeseci presudno za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24, te da izvještaji civilnog sektora, poput CEMI-jeve analize, predstavljaju dragocjen alat za jačanje vladavine prava.

"Do septembra ili oktobra 2026. godine u obavezi smo da pokažemo rezultate, kako bismo, nadamo se, do kraja sljedeće godine uspješno završili tehnički dio pregovora s EU”, rekao je Božović.

On je istakao da je država svjesna prebukiranosti istražnih zatvora, te da su preduzeti koraci za poboljšanje uslova – kroz budžetska izdvajanja i izgradnju četiri nova objekta u Spužu, umjesto najavljene gradnje u Mojkovcu.

Božović je rekao da se se radi na racionalizaciji pravosudne mreže, odnosno da je smanjenje broja sudova već predviđeno nacrtom Zakona o sudovima, i doda da će nove izmjene Zakonika o krivičnom postupku, koje su u fazi usaglašavanja s Evropskom komisijom i trebale bi doprineti efikasnijim krivičnim postupcima.

On je kazao da probleme koji postoje u pravosuđu ne treba skrivati, već ih rješavati otvoreno i sistematski, u saradnji sa svim akterima.