Igor Pejović [ TVCG ]

Lara Drašković: Mladi Holanđani se rano osamostaljuju, manje se druže u kafićima...

Mladi Holanđani jednako su društveno angažovani kao njihovi vršnjaci Crnoj Gori, ali za razliku od nas imaju kulturu ranog osamostaljivanja u dvadesetim godinama odlaskom iz porodičnog doma i započinjanjem sopstvene karijere. Tako je u emisiji Mladovanje na TVCG Podgoričanka Lara Drašković, inače studentkinja Evropskog prava u holandskom Mastrihtu, ukratko opisala život mladih u toj evropskoj zemlji.

Lara je nakon dvogodišnjeg školovanja u Engleskoj Evropsko pravo završila u Mastrihtu, dok će master studije nastaviti u Beču.

"Holanđani su dosta individualni. Dosta njih se brine o daljem karijernom razvijanju, imaju tu kulturu da se osamostale u ranim 20-im, da se odsele od svog doma ili započnu svoju karijeru tako rano pa je dosta i problema fokusirano na tu sveru života", kaže Lara.

Zanimali je međunarodni odnosi i konflilkti...

Veoma su zainteresovani i za ono što se dešava u lokalnoj zajednici i kako mogu doprinijeti na način da se osjećaju korisno: "Žele pomoći ali nijesu svi voljni..."

Objasnila nam je i šta te privuklo da se odluči za Evropsko pravo kao glavni pravac studiranja...

"Zanimali su me međunarodni odnosi i konflikti, a više od toga i sami pravni poredak koji se nameće, ne samo jednoj zemlji na nacionalnom nivou, nego više zemalja na međunarodnom nivou, ili više zemalja u jednoj grupaciji, kao što je Evropska unija. Samim tim sam se prijavila na univerzitete u Engleskoj, Holandiji i Njemačkoj. Najrazvijeniji kadar i katedru našla sam u Mastrihtu", kazala je Lara.

Nakon Holandije, kaže željela bi da stekne dodatna iskustva u Austriji, gdje planira odlazak na master: "Naravno, povratak u Crnu Goru ne bih izostavila, ali definitivno je otežan jer mi nemamo razvijenog kadra za mene ili druge mlade ljude koji bi se bavili nečim što je inovativno i što nije zastupljeno u javnom ili privatnom sektoru...."

Govorila nam je i o razlilkama i specifičnostima holandskog sistema obrazovanja: "Na primjer studenti tamo rijetko dobijaju desetke ili uopšte ne, i to je drugačiji standard u odnosu na Crnu Goru, gdje ne samo desetke, već i prolazne ocjene se teže daju tamo nego u Crnoj Gori".

Mastriht nudi dosta mogućnosti...

Mladi u Holandiji nijesu fokusirani samo na lokalnu zajednicu, već i na međunarodne teme: "Nerijetko bi mladi tamo pričali i o konfliktu u Gazi, u Ukrajini...dok smatram da su teme mladih u Crnoj Gori malo drugačije, oni su fokusirane na podjele u našoj zemlji. I tu je baš znatna razlika".

Drugačiji je, kaže, i odnos jednih prema drugima: "Tamo se mladi ne druže toliko u kafićima kao u Crnoj Gori, više je to kod kuće, u domovima, na fakultetu..."

Grad Mastriht u kojem je provela studija je otvoren prema mladima, dosta je, kaže, manji od Podgorice, i u njemu se, osjećala prilično sigurno.

"Strah me bio da neće biti toliko otvoren prema mladima, ali kad sam se preselila osjetila sam se vrlo dobrodošlom. Mastriht sam po sebi nudi dosta mogućnosti za mlade da se isprobaju"; kaže Lara.

Holanđani su, njen je utisak, dosta drugačiji od Crnogoraca, a drugačija im je i kultura života:  "Dosta su fokusirani na svoj individualni život i posao i guraju svoje ciljeve. Direktni su. Ne osjećaju obavezu prema društvu kao u Crnoj Gori, ne osjećaju generalne obaveze koje se moraju ispuniti. Nemaju problem da kažu šta misle i kako se osjećaju, nije im problem tražiti novac nazad".