TERENSKE KONTROLE

IA: Od operatora tražiti podatke o prisluškivanju

Skupštinski Odbor za bezbjednost treba uporno da vrši “terenske” kontrole i da od operatora zatraži podatke o prisluškivanju, saopšteno je iz NVO Institut alternativa (IA).

Iz IA podsjećaju da su na njihov predlog, a zahtjev poslanice Snežane Jonice, Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilaštvo dostavili Skupštini Crne Gore podatke o odobrenim mjerama tajnog nadzora (MTN) i njihovim rezultatima.

"Iako je to pozitivan korak u odnosu na višegodišnju netransparentnu primjenu mjera kada su samo sporadični podaci o ovom osjetljivom pitanju bili objavljivani, izvještavanje o MTN ne smije ostati izolovan primjer već mora postati redovna obaveza", smatra istraživačica javnih politika u IA, Dina Bajramspahić.

Takođe, napominje da je Odbor za bezbjednost i odbranu koji ima zakonsko pravo na “terensku” kontrolu primjene ovih mjera, u dosadašnjem radu učinio to jedan jedini put od usvajanja Zakona o parlamentarnom nadzoru 2010. godine.

"Posjeta Odsjeku za posebne provjere Uprave policije bila je 2013. godine, i poslanici su se tada suočili sa nemogućnošću da utvrde moguće zloupotrebe budući da nisu ispunjene potrebne tehničke pretpostavke. U tom smislu, tada nisu ni potvrđene ni odbačene sumnje da su nezokonito prisluškivani urednik i novinar “Dan-a”. Ipak, nije poznato da su od tada napravljeni ikakvi koraci u cilju poboljšanja stanja niti su poslanici upućivali formalne inicijative da se omoguće pretpostavke koje će Odboru omogućiti da i suštinski vrši nadzor i, u slučaju sumnji o zloupotrebi, utvrdi nedvosmislene činjenice", ističe Bajramspahić.

Kako se navodi u saopštenju, s tim u vezi, IA poziva Odbor da ne odustaje od svog prava da vrši kontrolu, već da razvija mehanizme za nadzor, imajući u vidu da se primjenom MTN narušavaju Ustavom garantovana prava.

"Dodatno, smatramo da Odbor treba da zatraži informacije o opsegu primjene mjera neposredno i od pružalaca mobilnih i internet usluga, budući da su operatori, u skladu sa Zakonom o elektronskim komunikacijama, dužni da zajedno sa nadležnim državnim organom po čijem zahtjevu se vrši na zakonu zasnovano presrijetanje komunikacija, obezbijedi trajnu evidenciju o toj mjeri. (član 180, stav 3). Na taj način se može utvrditi da li postoje razlike između odobrenih mjera od strane sudova i primjenjenih mjera", kazala je Bajramspahić.

Ističe se da, osim toga, podaci koje su objavili pravosudni organi na najbolji način mogu da uvjere Agenciju za nacionalnu bezbjednost da neće biti nikakve štete po nacionalnu bezbjednost ako i oni proaktivno objave brojeve lica koja su nadzirali.

"Naime, ANB je imala dobru praksu i do 2008. godine činila dostupnim ove informacije javnosti, ali od 2009. godine smatraju da bi pomenuti brojčani podaci “doveli u opasnost izvršavanje poslova ANB”. Odbor za bezbjednost takođe nije insistirao na svom pravu da kontroliše MTN koje primjenjuje ANB pa od 2010. godine nije vršio kontrolu po ovom pitanju u prostorijama ANB", navodi Bajramspahić.

U IA smatraju da učestalija kontrola od strane nadležnog odbora i uvođenje prakse traženja podataka od operatora ne bi samo povećalo odgovornost policije i ANB tokom primene MTN, već bi doprinijelo i tome da građani prevaziđu bojazan da službe nezakonito slušaju njihove telefonske razgovore ili čitaju njihove elektronske poruke.