Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

DW

Milica Andrić Rakić  [ DW ]

27. 01. 2023. 09:36

Nepredvidljivi Kurti, otporniji na pritiske

Premijer Kosova Aljbin Kurti

Septembra prošle godine, kada je francusko-njemački plan predstavljen stranama, nije izgledalo kao da će premijer Kosova Aljbin Kurti biti taj kojeg će međunarodni predstavnici duže ubjeđivati da prihvati predlog. Jedan od razloga zašto Kurti djeluje otporniji na pritiske jeste to što Kosovo nije pretjerano osjetljivo na prijetnje ekonomskim sankcijama.

„Analitičari navode da za Kosovo sankcije nijesu iste kao za Srbiju. Srbija je i više zadužena i ima više investicija“, kaže da DW novinarka iz Prištine Zana Cimilji. „Prema nekim ocjenama, može da se desi da Kosovu opet bude odložena vizna liberalizacija, ali suspendovanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je nešto što teško mogu da zamislim“, kaže Cimilji.

Dok se u kosovskoj javnosti ne razmatraju posledice odbijanja predloga po samo Kosovo, u Srbiji je to tema svih tema. Mnogi pritom odbijaju da povjeruju predsjedniku Aleksandru Vučiću da mu je posrednička petorka postavila ultimatum, odnosno zaprijetila obustavom bezviznog režima, procesa EU-integracija i povlačenjem investicija.

-pročitajte još: Njemačka dpa: kraj destruktivne politike Beograda?

Međutim, u intervjuu „Glasu Amerike“, američki izaslanik Gabrijel Eskobar jeste potvrdio da poslovni ljudi pitaju da li je Srbija pod sekundarnim sankcijama, te traže savjet o investiranju u Srbiju. A i Vučić je na konferenciji za novinare nakon posjete petorke podsjetio na 75.000 radnih mjesta u njemačkim firmama u Srbiji.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare nakon posete posredničke petorke

Lične posledice?

Ipak, javnost je sklonija da vjeruje da će posledice odbijanja predloga biti više lične po Vučića i poslovne interese njegove porodice, nego kolektivne. Slično je i na Kosovu:

„Mnogi smatraju da bi, u slučaju da ne prihvati predlog, sam Kurti mogao biti sankcionisan, a ne i Kosovo“, navodi Cimilji i ujedno podsjeća na slučaj Ramuša Haradinaja kojem je svojevremeno odbijena viza za SAD nakon što je odbio američki savjet da ukine takse na uvoz robe iz Srbije.

Članovi Kurtijevog kabineta već su morali krajem prošle godine da otkažu posjetu SAD, nakon što im je sama ambasada savjetovala da nije trenutak da usred krize sa tablicama napuštaju Kosovo. Sa izuzetkom jedne poslanice Kurtijevog Samoopredjeljenja, niko iz izvršne vlasti za sada nije dobio poziv da prisustvuje Molitvenom doručku u SAD. S druge strane, sve veće opozicione partije pohvalile su se svojim pozivom na to tradicionalno okupljanje svjetskih lidera koje se na Kosovu duboko uvažava.

Bez eksplicitnog priznanja

Drugi razlog zašto se Aljbin Kurti protivi predlogu sporazuma jeste što to ipak nije konačan i sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa, odnosno on i dalje ne podrazumijeva puno priznanje Srbije.

To je implicitno, ali dovoljno jasno, potvrdio i sam Lajčak. On je u intervjuu televiziji „Klan Kosova“ naveo da se i nakon prihvatanja predloga EU, rad na ispunjenju njegovog mandata – postizanju sveobuhvatnog sporazuma – nastavlja.

Posrednik EU u dijalogu Srbije i Kosova Miroslav Lajčak

Bez priznanja od strane Srbije, upitna su i priznanja evropskih „nepriznavača“, najprije onih najtvrđih – Kipra i Španije. A za Kosovo je prihvatanje novih aranžmana za srpsku zajednicu, bez da bar dobije garanciju za priznanje svih članica EU – neprihvatljivo.

-pročitajte još: Zapadni posrednici dolaze „praznih ruku“

Međutim, njemački ambasador u Prištini Jern Rode, izjavio je u četvrtak da takva garancija nije nešto što predlog može da ponudi: „Ne možemo donositi odluke umjesto drugih zemalja EU, niti EU može da garantuje za stav Njemačke po bilo kojem pitanju. Međutim, ulažemo napore da krenemo ka tome da tih pet zemalja prizna Kosovo“, rekao je Rode.

Nepredvidljivi Kurti

Da li Kurti „tvrdi pazar“ kako bi dobio što jače garancije „nepriznavača“ ili, kako sugerišu neki analitičari, bar izmjesti Zajednicu srpskih opština u konačan sporazum? To ne znaju ni oni koji vrlo blisko prate sve u vezi s dijalogom.

Zapadni posreednici i premijer Kosova Aljbin Kurti 20. januara u Prištini

„Kurti se smatra nepredvidljivim i ljudi ne znaju šta da očekuju od njega“, kaže Zana Cimilji. „Moguće je da u poslednjem trenutku ipak prihvati predlog, ali trenutno nije jasno da li njemu više odgovara da izazove izbore, sam sebe svrgne sa vlasti i još ubjedljivije osvoji naredne izbore ili ipak pristupi formiranju ZSO, ali tako što će i druge da uključi u proces i podijeli odgovornost.“

Zaokret Srbije ka Zapadu?

U Srbiji neizvjesnost leži u pitanju šta bi (ne)prihvatanje predloga moglo da znači za geostratešku orijentaciju Srbije i oko te odluke gotovo da vlada strah. Ujedno se stranke već uveliko izjašnjavaju o prihvatljivosti te ideje. Već drugog dana februara o predlogu će se diskutovati u Narodnoj skupštini, a iako tekst nije objavljen, prema potvrdi Miroslava Lajčaka, najnovija verzija, koja se pojavila u srpskim medijima ove srijede, nije potpuno identična predlogu na stolu, ali jeste u velikoj mjeri ispravna.

Podrška predlogu mogla bi da bude odlučan signal zaokreta Srbije prema Zapadu, što je, čini se i jedan od glavnih prioriteta američkog ambasador u Prištini Kristofera Hila. Proteklih mjeseci on je bio vjesnik promjene poruka SAD prema Srbiji, ocijenio je u debati Centra za društveni dijalog i regionalne inicijative asistent na Fakultetu političkih nauka Marko Dašić i ujedno naglasio da su te poruke „postale prijemčive srpskoj javnosti“.

Ambasador Hil je tako početkom nedjelje obznanio ono što se dalo naslutiti iz posjeta Eskobara i Šolea: formiranje Zajednica srpskih opština – što već gotovo deset godina u dijalogu zahtijeva Srbija – biće ispunjeno do proljeća i to prije postizanja sveobuhvatnog sporazuma.

Ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil

Evropske ili evroatlantske integracije Srbije?

Na istom panelu Hil je, umjesto evropskih integracija, upotrebio termin „evroatlantske integracije“, koji kada je riječ o Srbiji koristio i proteklih mjeseci. Dašić kaže da to znači da se „u igru uključuje i NATO“:

„U srpskoj javnosti se o tome nije razgovaralo još od kada je Vuk Drašković bio ministar spoljnih poslova Srbije i Crne Gore. To je novina za srpsku javnost, ali ako pažljivo pratimo i neke istupe Gabrijela Eskobara uoči dolaska Dereka Šolea, on je često umio da kaže da su i Kosovo i Srbija dio transatlantske zajednice, iako ne učestvuju u radu formalnih struktura, a da je ideja suživota i pomirenja upravo ta – da se i Kosovo i Srbija i formalno uključe u upravljačke strukture transatlantske zajednice“, ukazao je Marko Dašić.

Suptilna, ali značajna promjena terminologije, dala se zapaziti i prilikom gostovanja predsjednika Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju Milovana Drecuna na televiziji N1: „Naše mjesto je tu u evroatlantskom partnerstvu. Dogovor sa Zapadom može da počiva na kamenu-temeljcu – dogovoru oko Kosova“, naveo je visokorangirani član Vučićeve SNS.

Razlozi za žurbu

I nijesu to jedine promjene u porukama SAD. Pored preuzimanja ključne uloge u koordinaciji procesa formirana Zajednice srpskih opština, Šole je u intervjuu „Fajnenšel tajmsu“ po prvi put među međunarodnim predstavnicima ZSO pomenuo u kontekstu autonomije. Njeno formiranje je takođe prepoznato i kao ključni mehanizam za povratak oko 3.000 radnika kosovskih institucija srpske nacionalnosti koji su svoja radna mjesta napustili 5. novembra prošle godine, a povratak na posao uslovili formiranjem te institucije dogovorene u Briselu 2013. i 2015.

Zvečan, 5. novembra 2022: Srbi napuštaju Kosovsku policiju

Istovremeno, iz ambasade Njemačke u Prištini poručeno je da će Kosovo teško dobiti podršku za članstvo u Savetu Evrope dok ne ispuni sopstvene obaveze u vezi sa formiranjem ZSO.

-pročitajt još: „Sumorna budućnost Srba na Kosovu“

Promjene u stavovima Zapadnih sila prema tome kako bi trebalo pristupiti dijalogu, a posebno pitanju formiranja ZSO, velike su i brze. Oni sami navode da žele da prestanu da troše vrijeme i energiju na gašenje kriza kojih je Lajčak u protekloj godini izbrojao čak šest. Na Kosovu, međutim, razlog za žurbu vide u nečem drugom:

„Ovdje se može čuti da je dijalog ušao u kritičnu fazu, da je zbog konflikta u Ukrajini pritisak veliki i da se ne želi da se ostave otvorenim pitanja poput ovoga između Kosova i Srbije, jer Evropa i Amerika žele da se koncentrišu na konflikt u Ukrajini“, zaključuje za DW Zana Cimilji.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније