Tomas Braj  [ DW ]

30. 08. 2023. 11:27

Sjeverna Makedonija: igračka u rukama EU i vječiti kandidat

Sjevernoj Makedoniji nije lako u Evropi, a ni sa Evropskom unijom. Najprije je početak pregovora o prijemu u EU sprječavala susjedna Grčka. Nakon svađe koja je trajala više od dvije i po decenije, Skoplje je pristalo na promjenu dotadašnjeg imena države. To mu je otvorilo put u NATO, pa je Sjeverna Makedonija postala članica 2020.

Ali, već duže vrijeme približavanje te zemlje EU sada ometa Bugarska. Ona želi da od Sjeverne Makedonije iznuditi promjene u tumačenju nacionalne istorije po volji Sofije. Osim toga, Bugarska tvrdi da makedonski nije samostalan jezik, već samo zapadno-bugarski dijalekt. I na kraju, zahtijeva se da se bugarska manjina, koja broji samo 3.000 pripadnika, u Ustav Sjeverne Makedonije unese kao „državotvorna nacija“. Istovremeno se u Bugarskoj opovrgava postojanje makedonske nacionalne manjine.

Uprkos ohrabrujućim govorima i praznim obećanjima zapadnih političara, Sjeverna Makedonija je i dalje igračka međunarodne politike. I ujedno zemlja-kandidatkinja za članstvo u EU koja najduže čeka na početak pregovora. Doduše, tzv. konferencija o pristupanju u julu 2022. označila je formalni početak pregovora, ali zbog bugarske blokade to još uvijek nijesu pravi pregovori, u okviru kojih bi bila otvorena pojedina poglavlja.

-pročitajte još: Berbok u Skoplju: Imate moju riječ, EU vas neće ostaviti na cjedilu

Promjena Ustava

Makedonski parlament je u avgustu 2023. danima raspravljao o zahtjevu Bugarske da se u Ustavu izričito navede bugarska manjina. S obzirom na to da se opozicija tome protivi, za tu odluku do sada nema potrebne dvotrećinske većine. Opozicija tvrdi da se tu ne radi samo u Ustavu, već i o izradi novih školskih udžbenika, kao i o dovođenju u pitanje sopstvenog jezika, nacije, identiteta i istorije. Bugarska želi da na ovaj ili onaj način dominira Sjevernom Makedonijom, kaže opozicija. Donošenje odluke o promjeni Ustava zato je odloženo.

Lider opozicije i šef nacionalno-konzervativne stranke VMRO-DPMNE, Hristijan Mickoski, sada ide korak dalje i kaže: „Ne može biti te diktirane promjene Ustava.“ U razgovoru za beogradski list „Politika“ od ponedjeljka (28. avgust) on takođe ističe: „Sada su izbori jedina opcija koja preostaje.“ Prema njegovim riječima, o promjeni Ustava trebalo bi da odluče birači.

Ali, popularni portal „A1on“ podsjeća da Vlada glasanje u parlamentu teoretski može pomoću poslovnika da odlaže sve do kraja njenog regularnog mandata u ljeto 2024. Možda se Vlada nada da će do tada pridobiti osam poslanika opozicije koji joj nedostaju za dvotrećinsku većinu. Ostaje tajna šta bi poslanici dobili u zamjenu za svoj glas.

-pročitajte još: Sjeverna Makedonija i EU: Evropski teatar apsurda

Odlazi svako ko može

Ta politička neizvjesnost u zemlji blokira donošenje važnih reformi, a u većem dijelu stanovništva ima za rezultat razočaranje i frustracije. List „Večer“ je prije nekoliko dana ocijenio da promjena Ustava u korist bugarske manjine nije najvažnija tema: „Prvi nacionalni interes jeste zemlja s jakom privredom, s manje korupcije, dobrim zdravstvom, obrazovanjem i dobrom pravnom državom.“ No, umjesto da se bave time, vladajuće i opozicione stranke međusobno se optužuju za uništavanje zemlje korupcijom, cenzurom medija i kontrolom pravosuđa.

Kod građana Sjeverne Makedonije proširio se osjećaj potpune stagnacije i velike bespomoćnosti. Većina o domaćoj politici govori još samo s dubokim prezirom. Osim toga, skoro niko više nema dobro mišljenje ni o Evropskoj uniji, niti očekuje nešto pozitivno iz Brisela. Ko može, traži posao u inostranstvu. Iseljavanje iz Sjeverne Makedonije je ogromno, broj stanovnika je proteklih godina smanjen za deset odsto i pao je na 1,8 miliona.

Rješenja nema na vidiku

Zašto se dobar dio stranaka u Bugarskoj okomio na malu susjednu zemlju? Očigledno je razlog krhka politička situacija u samoj Bugarskoj, u kojoj je u samo dvije godine održano ni više ni manje nego pet parlamentarnih izbora. Nakon zadnjih u aprilu 2023. ni sadašnja vladajuća koalicija nije stabilna. Nju čine dvije stranke koje su u stvari čista suprotnost: konzervativni GERB (Građani za evropski razvoj Bugarske) bivšeg premijera Bojka Borisova, koji se smatra odgovornim za brojne korupcijske afere, i liberalni reformski i antikorupcijski savez PP.

Formiranje vlade omogućila je samo podjela vlasti: najprije premijera na određeno vrijeme imenuje jedna stranka, a onda slijedi premijer iz druge stranke. Kod tolike političke nestabilnosti, većini političara dobro dođe zajednička nacionalna velika tema u obliku – Sjeverne Makedonije. Već je postojao jedan presedan: kada je bivši premijer Kiril Petkov iz stranke PP prije godinu i po htio da učini ustupke Sjevernoj Makedoniji, zaustavile su ga druge stranke, kao i predsjednik države Rumen Radev.

I dok je većina stranih pravnika i istoričara stala na stranu Sjeverne Makedonije, Evropska unija želi da prisili tu zemlju da promijeni Ustav u skladu sa željom njene članice Bugarske. Specijalni američki izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar je tokom svoje posjete Skoplju ponovo istakao da Bugarska neće imati drugih zahtjeva nakon promjene Ustava. Kako je rekao, to mu je zagarantovala bugarska ministarka spoljnih poslova i buduća premijerka Marija Gabrijel.

Međutim, skorog rješenja blokade još nema na vidiku. Čak i ako se riješe unutrašnje-politički sporovi oko promjena Ustava u samoj Sjevernoj Makedoniji, nije izvjesno da li će popustiti i neuračunljivi komšija, Bugarska. A to ne bi u još dublju krizu gurnulo samo Sjevernu Makedoniju, već bi uništilo i ono malo vjerodostojnosti koju Evropska unija još ima u regionu. Posljedica bi mogle da budu nove napetosti u tom dijelu Evrope.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.