Igor Lasić (Zagreb)  [ DW ]

09. 05. 2024. 12:56

Plenkovićeva nova koalicija: Tvrdi nacionalisti i gasni tajkuni

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Domovinski pokret (DP) našli su zajednički jezik oko formiranja nove hrvatske Vlade.

To je vijest koja se očekivala posljednje tri nedjelje – od parlamentarnih izbora sredinom maja – i uglavnom se činilo da sve ide baš u pravcu dogovora pomenutih stranaka, s izuzetkom par „odmetnika“.

Preostale potrebne glasove za saborsku većinu, pak, ta koalicija će dobiti iz redova manjinskih poslanika. Pritom nije do kraja jasno kakav će biti položaj manjina koje ostaju dio jedinstvenog kluba u Saboru, ako su takvi detalji uopšte definisani.

Ali, oni u vezi sa dijeljenjem glavnog izbornog plijena svakako jesu: Domovinskom pokretu će pripasti tri ministarstva, od toga dva koja će se tek formirati.

Ono postojeće je Ministarstvo poljoprivrede, dok bi novo trebalo da bude Ministarstvo demografije, koje će nastati iz sadašnjeg Centralnog državnog ureda za demografiju.

Takođe, sadašnje Ministarstvo privrede bi se podijelilo na dva dijela, i – sudeći po ranijim nagovještajima – HDZ bi pod svojom kontrolom zadržao energetiku. To je naročito značajan aspekt s obzirom na činjenicu da je Domovinski pokret podržan kapitalom iz energetskog, odnosno gasnog biznisa.

(O)pozicija manjinskih poslanika

„Jasno je da bi povoljnije bilo, za stabilnost vlasti i određenih već postignutih tokova, da je vlada umjesto ovakvoga nečeg određena saradnjom manjih opcija koje su bliže najjačoj stranci, a ona se već dva izborna ciklusa približavala centru“, mišljenja je politikolog Davor Đenero.

Riječ je o bojazni, često izraženoj u hrvatskoj javnosti, da bi izrazito desničarska orijentacija DP mogla povući HDZ nazad u tu stranu, gdje je nekad i sama bila. Ili pak da bi ideološka razlika partnera – ako je zaista tako izražena – mogla destabilizovati državu.

„U istom pogledu je šteta što u koaliciji neće učestvovati svi manjinski predstavnici, jer Domovinski pokret tamo ne želi Srbe“, napominje Đenero, „ali ovo je, ako ćemo pravo, najmanje loše rješenje od onih koja su uopšte bila realna, prema izbornim rezultatima.“

„Naravno, pod uslovom da koalicija zaista osigura neku stabilnost, spriječi pretjeranu radikalizaciju i oštriji pomak udesno. S druge strane, žalim pomalo za manjincima 'u kompletu', koliko god neki ne podnosili manjinsku političku reprezentativnost, zato što su im se poslanici pokazali u mnogočem superiorni većini svih drugih poslanika“, dodaje on.

Ovaj politički analitičar uvjeren je da će manjinci ostati koordinisani, bez obzira na to što će se formalno podijeliti na saborsku poziciju i opoziciju.

„U svakom slučaju, oni baš ulivaju povjerenje, jer su se stalno držali racionalno i odgovorno. Nadalje, važno je da resori kulture i unutrašnjih poslova nijesu pali Domovinskom pokretu, kao što je on to želio.“

„Ipak je ta stranka previše desničarski nastrojena, i to bi u značajnoj mjeri pojačalo ukupni stres u Hrvatskoj. U tome je premijer Andrej Plenković očito zaštitio svoje dosadašnje politike, šta god o njima neko mislio“, naveo je Đenero za DW.

Odmjeravanje pred lokalne izbore dogodine

Na pitanje koliki rok trajanja daje novoj koaliciji i njenoj vlasti – puni mandat ili prevremeni izbori u nekom trenutku – Đenero odgovara da je prerano to reći.

„Sačekajmo bar do lokalnih izbora dogodine“, kaže on, „jer mi se ne čini da će ovo biti sasvim kratkotrajna vlada poput one Tima Oreškovića iz 2016. godine. Nije toliko apsurdna, dok će nastavak priče zavisiti recimo od trajnosti homogenog stanja samog Domovinskog pokreta.“

„Što se tiče HDZ-a, on mi izgleda riješen da nastavi njegovati dobre odnose s manjinama i manjim liberalnim opcijama kao i do sada. Plenković izgleda vrlo ubjedljivo pri tome, bar zasad“, dodaje Đenero.

Viši interes privatnika u Domovinskom pokretu

Politički analitičar Jaroslav Pecnik razmišlja o pojedinim momentima ove teme donekle drugačije – novoj vladi ne daje puni mandat.

„Nisam uvjeren da će izdržati toliko“, rekao nam je on, „zato što su to ideološki, vjerovatno, dovoljno bliske stranke, ali su lični animoziteti među njima preveliki. Biće privremeno stišani, naravno, jer su vlast i moć preveliki mamci. No potom će se opet probuditi individualna stajališta.“

Pecnik je nekad i sam bio političar, tačnije poslanik Hrvatskih laburista u Saboru, pa govori iz perspektive nekoga ko je izbliza upoznao taj svijet.

„Viši interes koji će održati HDZ i DP neko vrijeme na okupu, zove se Radić i Vujnovac“, njegove su riječi. Riječ je o Mariju Radiću, zamjeniku predsjednika DP-a te gasnom biznismenu, i Pavlu Vujnovcu, vlasniku Prvog plinskog društva, bliskom i Radiću i DP-u.

„Oni su možda računali s dolaskom na vlast već prije dvije godine, a u međuvremenu su se malo organizovali i postali nešto efikasniji. Ovaj put HDZ nije mogao bez njih, iako vjerujem da Plenković nije najsrećniji tim rješenjem“, dodaje Pecnik.

Kaže, Plenković će sada morati da odustane od reforme kojom je HDZ gurao ka desnom centru i suočiće se sa stavom mnogih u HDZ-u koji dijele „rigidne nacionalističke“ stavove DP.

Bolja varijanta partnerske diobe resora

Na pitanje hoće li više uticati HDZ na DP ili obrnuto, ovaj naš sagovornik odgovara da će kratkoročno DP više uticati na HDZ. Dugoročno, međutim, biće po njemu obrnuto:

„HDZ će pojesti DP ako bude imao dovoljno vremena, to jest čitav mandat. Tu je veći interes, novac i EU, veliki stranački sistem, a HDZ je po tome svakako broj jedan u Hrvatskoj.“

Prema njegovom mišljenju, za Hrvatsku je i bolje tako nego obrnuto, s obzirom na programske smjernice DP. Naravno, ako se one ozbiljno uzimaju u obzir, a ne kao nešto čime se poslužio vrh stranke da bi došao na vlast, dok mu je jedini istinski prioritet onaj poslovni.

„Recimo, bilo bi za Hrvatsku katastrofalno da su dobili resor kulture, ako se sjetimo onih bjedastih ideja 'rekroatizacije' zemlje. U drugu ruku, ionako će sad imati vrlo široko polje djelovanja na raspolaganju. Kao što nisu dobili ni energetiku, ali Vujnovac ionako našu energetiku drži pod kontrolom, uzima najveći profit, pa ne bi ni bila tako velika razlika“, tvrdi Pecnik.

U svakom slučaju, ipak ćemo sačekati na prve znake funkcionisanja koalicije pod pritiskom. Slijede perspektivna turistička sezona koja je svakoj vlasti nešto kao grejs period, i tek onda možda poslovično vruća jesen.