Hans-Joahim Viveger (ARD), Jakob Majr (ARD)  [ DW ]

17. 07. 2025. 10:41

EU traži znatno povećanje budžeta – Berlin se protivi

Njemačka vlada ima zamjerke na ključne predloge Evropske komisije u vezi s budućim budžetom. „Savezna vlada neće moći da prihvati taj predlog Komisije“, poručio je portparol vlade u Berlinu Štefan Kornelijus. „Sveobuhvatno povećanje budžeta Evropske unije nije moguće objasniti građanima u vremenima kada sve države-članice ulažu znatne napore u konsolidaciju svojih nacionalnih budžeta“, rekao je Kornelijus.

Evropska komisija predlaže budžet od dva biliona evra za period od 2028. do 2034. godine. To je oko 700 milijardi evra više nego u sadašnjem sedmogodišnjem budžetskom periodu. Planirano je, između ostalog, povećanje izdvajanja za odbranu i konkurentnost.

Kao ekonomski najjača članica, Njemačka u budžetu EU učestvuje s gotovo četvrtinom ukupnog iznosa. Ostali veliki uplatioci su Francuska i Holandija. One prosječno izdvajaju nešto više od jedan odsto svog BDP.

Ostaje neizvjesno da li će države-članice ubuduće više da uplaćuju. Mnoge se same bore s ograničenim budžetima i visokim dugovima. Njemačka vlada ne vidi osnovu za povećanje svog udjela u budžetu EU.

Kritike dodatnog oporezivanja preduzeća

Kao jedan od nekoliko novih izvora prihoda za budžet EU, Komisija predlaže uvođenje poreza za velika preduzeća s godišnjim prometom većim od 100 miliona evra. Ali, to dodatno oporezivanje velikih kompanija – koje bi trebalo da rasterete budžete država-članica – ne nailazi na podršku njemačke vlade. A glasno se protivi i privreda.

Tako je, na primjer, Udruženje njemačke automobilske industrije (VDA) poručilo da se preduzeća u Njemačkoj i Evropi nalaze u izuzetno teškoj situaciji. „Svako povećanje poreza ili uvođenje dodatnih nameta zato se mora odbaciti – kako na nacionalnom, tako i na evropskom nivou“, izjavila je predsjednica Hildegard Miler. Porez koji bi se naplaćivao nezavisno od dobiti bila bi veoma štetna za ekonomski rast i oslabila bi konkurentnost firmi u EU, napominje Miler.

Spajanje poljoprivrednih i regionalnih fondova

Iz predloga budžeta EU za sljedećih sedam godina može se vidjeti šta je državama-članicama i Evropskom parlamentu važno. I ko odlučuje kako će se sredstva trošiti. Jasno je da EU ubuduće želi da izdvaja više za odbranu i da preduzme više mjera kako bi firme iz EU mogle da opstanu u globalnoj konkurenciji.

Prema mišljenju Komisije, pandemija korone i ruski napad na Ukrajinu pokazali su da EU mora brže i fleksibilnije da reaguje u kriznim situacijama. Način da se to postigne, prema mišljenju Komisije, jeste smanjenje broja programa – i to za dvije trećine, odnosno na 16. Tako bi manje novca unapred bilo fiksno određeno za pojedine namjene.

Pritom je ključna stavka objedinjavanje dva najveća budžetska izdatka – za poljoprivredu i za regionalni razvoj. Oni zajedno čine gotovo 70 odsto sadašnjeg budžeta. Prema planovima Komisije, oni bi trebalo da budu pretvoreni u tzv. „partnerske planove“. Za to je predviđeno 865 milijardi evra. Države-članice trebalo bi da sastave nacionalne planove kako bi mogle da koriste ta sredstva. Prema nacrtu, isplate državama biće uslovljene sprovođenjem reformi i poštovanjem osnovnih načela vladavine prava.

Direktna plaćanja ostaju

Istovremeno, za poljoprivredu je ipak predviđeno 300 milijardi evra direktne podrške. To bi se i ubuduće uglavnom odvijalo kroz direktna plaćanja, koja zavise o veličini privrede. Osim toga, prema Komisiji, sredstva će biti dostupna za mlade poljoprivrednike, pomoć za ulaganja ili ekološke bonuse iz drugih programa.

Stručnjaci za poljoprivredu strahuju da bi objedinjavanje poljoprivrednih sredstava s drugim fondovima i veći uticaj država-članica moglo da znači kraj zajedničke poljoprivredne politike. Još prije nego što je Komisija predstavila svoj nacrt, poljoprivrednici i njihova udruženja izašli su na ulice Brisela u znak protesta protiv tih predloga.

Novi zadaci, novi izdaci

Evropska unija i dalje planira da finansira svoja dosadašnja ključna područja: podršku poljoprivrednicima, razvoj regiona, izgradnju puteva i pruga, istraživačke i prekogranične programe. Ali istovremeno, ona mora da finansira i nove obaveze: tako Brisel planira da u sljedećim godinama aktivira gotovo 800 milijardi evra za vojno jačanje. Osim toga, predviđa se oko 400 milijardi evra za fond koji bi povećao konkurentnost privrede EU.

Da bi se sve to finansiralo potrebno je, smatra predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen, povećanje izdvajanja država-članica. Međutim, Uniji su dijelom na raspolaganju i njena sopstvena sredstva. Recimo, oko tri četvrtine carina prikupljenih na spoljnim granicama EU ulazi u zajednički budžet. Brisel želi da otvori i dodatne izvore prihoda, na primjer kroz namet firmama na elektronski otpad koji proizvode, ili udelom u porezu na duvan.

Za sada ti planovi nailaze na kritike – i to ne samo iz Njemačke. Tu se, naime, radi o osnovnom pitanju: ubirati poreze ili stvarati dugove – za šta su još uvijek nadležne nacionalne vlade.

Osim toga, kritika dolazi i iz Evropskog parlamenta: poslanici se boje da bi znatno povećanje budžeta i promjena njegove strukture dovelo do slabljenja „kraljevskog prava“ Evropskog parlamenta – dakle nadzora nad budžetom i načinom korišćenja sredstava.

Početak dugotrajnih pregovora

Predstavljanje nacrta budžeta od strane predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i nadležnog komesara Pjotra Serafina, označava početak duge i kontroverzne rasprave, tokom koje će predlog Komisije vjerovatno biti značajno izmijenjen.

Na kraju će biti potrebna jednoglasna odluka država-članica i saglasnost Evropskog parlamenta. Učesnici imaju dovoljno vremena za rasprave: novi budžet važiće od 2028. do 2034. godine.

Međutim, možda će pokušati da zaključe pregovore već do proljeća 2027. Tada se naime održavaju predsjednički izbori u Francuskoj. A ako bi u tako važnoj članici na vlast došli desni populisti, to bi dodatno zakomplikovalo pregovore – koji su i bez toga već dovoljno složeni.