Džulijan Rial  [ DW ]

19. 07. 2025. 13:07

Bliski susreti na moru: Japan u strahu od Kine

Japanska vlada više ne bira riječi: „Kina predstavlja dosad neviđenu i najveću stratešku prijetnju Tokiju i njegovim saveznicima.“

Najnovija bijela knjiga japanskog Ministarstva odbrane usredsređuje se na prijetnje ostrvskoj državi. U dokumentu se konstatuje kako Peking širi područja za vojne operacije i postaje sve samouvjereniji.

„Međunarodna zajednica suočena je s najvećim izazovima od završetka Drugog svjetskog rata. Pojačane kineske vojne aktivnosti ozbiljno ugrožavaju bezbjednost Japana“, navodi se u dokumentu.

Zabrinutost izaziva i sve snažniji vojni potencijal Sjeverne Koreje te njen sve dublji bezbjednosni i ekonomski savez s Rusijom. Sjeverna Koreja šalje vojnike na front u ratu protiv Ukrajine. Zauzvrat, režim u Pjongjangu dobija i vojnu tehnologiju.

„Prošle godine zabilježeno je znatno više aktivnosti u kojima su učestvovale Kina, Sjeverna Koreja i Rusija. Nije iznenađenje što je Japan sada mnogo direktnije izrazio svoju zabrinutost“, kaže Rjo Hinata-Jamaguči, profesor na Institutu za međunarodnu strategiju Tokijskog međunarodnog univerziteta.

Veza Kine, Rusije i Sjeverne Koreje

Jakov Cinberg, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Kokušikan u Tokiju, kaže da najnovija bijela knjiga upućuje na sve veću zabrinutost zbog mogućnosti da Kina stvori vojni savez sa Sjevernom Korejom i Rusijom:

„Kina i Rusija posljednjih su godina izvele niz vojnih vježbi na moru i u vazduhu. Smatram vrlo izglednim da će takvih zajedničkih vježbi biti još više“, kaže Cinberg.

Kina i Rusija žele da zajedno pokažu moć u Aziji i tako odvrate zemlje poput Japana od aktivnijeg suprotstavljanja.

Tokom jedne vježbe 2024. godine zajednička flota kineskih i ruskih ratnih brodova oplovila je japanski arhipelag. „Od tada je Japan izuzetno zabrinut zbog američke administracije. Od Vašingtona zavisi bezbjednost Japana, ali je američki predsjednik Donald Tramp jednostavno nepredvidiv“, konstatuje Cinberg.

Opasni susreti u Istočnom kineskom moru

U posljednje vrijeme japanski i kineski borbeni avioni sve češće dolaze opasno blizu jedni drugima.

U avgustu 2024. godine jedan kineski izviđački vojni avion povrijedio je japanski vazdušni prostor. To je prvi takav incident u posljednjih sedamdesetak godina, otkako se sistematski vode podaci.

Tokio je zbog toga pozvao otpravnika poslova kineske ambasade u japansko Ministarstvo spoljnih poslova.

Početkom juna kineski su lovci izvodili opasne manevre iznad Tihog okeana. Kina je tada na međunarodnim vodama izvodila vježbu s oba nosača aviona.

Kad se približio japanski pomorski izviđački avion tipa P-3C, s kineskog nosača aviona Šandong poletio je presretač tipa J-15 i počeo da ga prati.

Potjera je trajala oko 80 minuta, u nekim trenucima kineski avion bio je udaljen manje od 45 metara od japanskog. Dva dana kasnije dogodio se još jedan gotovo identičan incident.

Početkom jula ove godine kineski jurišni bombarder tipa JH-7 pratio je japanski nadzorni avion YS-11EB u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad Istočnog kineskog mora. Prema podacima japanskog Ministarstva odbrane, kineski avion prišao je na svega 30 metara. Narednog dana zabilježen je još jedan sličan incident.

Tokio je preko diplomatskih kanala izrazio „ozbiljnu zabrinutost“ zbog tih „neopravdanih približavanja“. Peking je odbacio prigovor i optužio Japan kako se „približava i špijunira kineske vojne vježbe“ iako se sve odvijalo u međunarodnim vodama.

Stari spor i oko ostrva Senkaku

Kineska obalska straža i dalje je prisutna oko ostrva Senkaku, koje Kina naziva Djaoju. Tim nenaseljenim ostrvima u Istočnom kineskom moru upravlja Japan, ali i Kina polaže pravo na njih.

Tokio svake godine bilježi stotine kineskih incidenata u tom području. Uz to je u blizini ostrva otkrivena i velika kineska plutajuća platforma.

„Uz sve te aktivnosti, Kina se sve samouvjerenije ponaša i u Južnom kineskom moru i u Tajvanskom moreuzu. Intenzitet stalno raste“, upozorava politikolog Hinata-Jamaguči.

Peking je brzo reagovao. Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da tokijska bijela knjiga sadrži „iskrivljenu sliku Kine“ i širi „neutemeljen strah od navodne kineske prijetnje“.

Portparol ministarstva podsjetio je Japan na ratnu krivicu koju „Azija nikad nije temeljno obradila nakon 1945.“ On je kraj Drugog svjetskog rata opisao kao „uspjeh kineskog naroda protiv japanske agresije“.

Osamdesetu godišnjicu kraja tog rata će Peking obilježiti početkom septembra – velikom vojnom paradom. Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je dolazak.

„Pozivamo Japan da temeljno preispita svoje ratne zločine, izvuče pouke iz istorije i prestane da traži izgovore za vojnu obnovu izmišljajući ‘napetosti’ u susjedstvu“, dodao je portparol ministarstva.

I Japan želi da se bolje naoruža

No dok su osvajanja i zločini Japana u Drugom svjetskom ratu dobro poznati, sukobi i prijetnje između dvije zemlje sežu duboko u prošlost.

Samo jedan od brojnih primjera je pokušaj kineske invazije na Japan u 13. vijeku. On je spriječen „božanskim vjetrom“, kako Japanci zovu tajfun koji se iznenada podigao i dobrim dijelom uništio kinesku flotu.

Mirovni ustav, donesen nakon rata pod američkom okupacionom upravom, zabranjuje Japanu formiranje sopstvene vojske.

Zbog toga se japanske oružane snage nazivaju „Snage samoobrane“ i po ustavu ne smiju učestvovati u oružanim sukobima. Bijela knjiga potvrđuje da je Japan na dobrom putu da do 2027. poveća izdatke za odbranu s trenutnih 1,8 odsto BDP-a na dva odsto.

U NATO-u američki predsjednik Donald Tramp traži da države članice izdvajaju pet odsto BDP-a za odbranu. To se očekuje i od američkih saveznika u Aziji. Japan je još daleko od tog cilja, ali bijela knjiga – prema riječima Hinata-Jamagučija – sadrži jasnu poruku Vašingtonu.

„Čita li se između redova, može se shvatiti da Tokio poručuje Sjedinjenim Državama da japanska vlada čini sve što je u njenoj moći da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu – i da želi da joj SAD kao saveznik i partner i dalje vjeruje.“