Ivan Đerković (po agencijama)  [ DW ]

25. 07. 2025. 07:41

Međusobne optužbe na samitu EU-Kina: „Došli smo do prekretnice“

Trgovinski odnosi Evropske unije i Kine su zategnuti – to se jasno vidi i iz izjava predstavnika Unije i kineskog rukovodstva na samitu u Pekingu. Obje strane međusobno su se optuživale za trgovinska ograničenja.

Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je EU da „na odgovarajući način“ odgovori na razlike i kritikovao mjere Unije protiv kineske robe. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, pozvala je, sa svoje strane, na fundamentalnu preorijentaciju trgovinskih odnosa sa Kinom. „Došli smo do prekretnice“, rekla je, aludirajući na zabrinutost da Kina sve više usmjerava svoje prekomjerne kapacitete na evropsko tržište.

Deficit veći od 300 milijardi eura

Očekivanja uoči jednodnevnog samita Kina-EU ovog četvrtka 24. jula, već su unaprijed bila niska. Jedan od razloga za to su carinski sporovi koje je američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo sa velikim djelovima svijeta. U zavisnosti od ishoda, i EU i Kina strahuju od uticaja na svoju bilateralnu trgovinu. Fon der Lajen je takođe istakla da je Unija prošle godine već imala trgovinski deficit sa Kinom od 305,8 milijardi eura, i da je taj trend u porastu.

Predsjednica Komisije posljednjih nedjelja intenzivirala je svoju retoriku prema Kini, upozoravajući na prekomjerne kapacitete na svjetskim tržištima i ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata, koji su važni za proizvodnju visokotehnoloških proizvoda. Izvoz tih metala iz Kine u EU u junu je porastao za 245 odsto u poređenju sa majem – ali je i dalje 35 odsto manji nego u istom mjesecu prošle godine.

Peking poziva EU da „održava otvorenu saradnju“

Peking, zauzvrat, želi da zadrži pristup tržištu u Evropi i pristup evropskim tehnologijama. Kina se takođe žali da je EU uvela carine na uvoz električnih automobila proizvedenih u Kini. To kritikuju i djelovi njemačke automobilske industrije, odnosno oni koji imaju proizvodnju u Kini. EU je takođe uvela i trgovinska ograničenja na medicinske uređaje iz Kine.

„Trenutni izazovi za Evropu ne dolaze iz Kine“, naglasio je Si tokom sastanka s Fon der Lajen i predsjednikom Savetu EU Antoniom Koštom, prenijela je kineska državna novinska agencija Sinhua. On je pozvao EU da „održava otvorenu saradnju“. Poboljšanje sopstvene konkurentnosti ne može se postići izgradnjom zidova i tvrđava, dodao je. „Razdvajanje i prekidanje lanaca (snabdijevanja) vodi samo do izolacije.“

Sporna tačka – rat u Ukrajini

Još jedna sporna tačka, pored trgovinskih odnosa, jeste i pozicija Kine prema ruskoj agresiji protiv Ukrajine. Predsjednik Savjeta EU Antonio Košta pozvao je Peking da iskoristi svoj uticaj na ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi pomogao u okončanju rata.

Neposredno prije samita, Brisel je kaznio i kineske kompanije u okviru 18. paketa sankcija usmjerenih protiv Rusije. Peking čvrsto stoji na strani Moskve. Prema riječima zvaničnika EU, Kinezi isporučuju oko 80 odsto robe koju Rusija može da koristi u civilne ili vojne svrhe. Istovremeno, Peking se predstavlja kao neutralan u sukobu i ističe svoju posvećenost mirovnim pregovorima i političkom rješenju.

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji izazvao je uzbunu tokom svoje posjete Briselu u junu. Prema izvještajima medija, u razgovoru sa šeficom spoljne politike EU Kajom Kalas, izjavio je da Peking ne želi da Rusija izgubi rat, jer bi u suprotnom SAD mogle u potpunosti da usmjere pažnju na Kinu.

Povod za sastanak lidera Evropske unije i Kine bila je 50. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije strane.