Timoti Ruks  [ DW ]

29. 07. 2025. 08:06

Rat za talente: Ogromni bonusi za stručnjake za vještačku inteligenciju

Oni koji traže posao koriste vještačku inteligenciju (AI) za pisanje CV-ja. Sve što treba da urade jeste da kopiraju i nalijepе oglas za posao, a ChatGPT će da izbaci standardnu, iako dosadnu biografiju, koja sadrži sav stručni jezik koji kompanije traže.

Mnogi koriste AI-alate za pretraživanje interneta kako bi pronašli odgovarajuće poslove. Neke firme koriste sličnu tehnologiju za selekciju prijava, zakazivanje sastanaka, intervjue i rangiranje kandidata.

Ipak, malo je vjerovatno da vrhunski AI-talenti koji trenutno prelaze iz startapova u etablirane tehnološke gigante poput Mete, Epla, Majkrosofta, Amazona ili Gugla, moraju da prolaze kroz takve procedure.

Ko programira šta?

Potražnja za iskusnim AI-inženjerima raste, dok istovremeno postoji manjak kvalifikovanih stručnjaka. Taj jaz znači da su oni s odgovarajućim znanjem izuzetno traženi i da mogu sami da određuju svoju vrijednost na tržištu.

Ova ta veoma mala grupa AI-stručnjaka aktivno se vrbuje uz pomoć ogromnih bonusa za potpisivanje ugovora i visokih plata. Zauzvrat, od tih inženjera se očekuje da razviju modele sljedeće generacije vještačke inteligencije. Ulog je veliki, a novac se troši bez ustezanja.

Mnogi AI-startapovi teško zadržavaju svoje zaposlene u takvom izrazito konkurentnom okruženju. Čak je i OpenAI, kompanija koja stoji iza modela ChatGPT, morala da poveća plate kako bi zadržala svoje inženjere.

Istovremeno, kompanije poput Majkrosofta, Mete i Intela otpuštaju na hiljade radnika. Na udaru su programeri koji pišu i razvijaju softvere, jer je potreba za njima sve manja, s obzirom na to da je generativna AI u stanju da sve samostalnije piše kodove.

Kako AI preuzima sve više zadataka u okviru programiranja, najvažniji poslovi sve više će se odnositi na dizajniranje sistema koji programiraju.

Meta troši ogromne sume na AI

Nisu samo tehnološki giganti ti koji traže vrhunske AI-stručnjake. Sektori poput finansija, logistike, farmacije, maloprodaje i automobilske industrije takođe ubrzano razvijaju svoje AI-kapacitete.

Ipak, upravo je Meta, s novoosnovanim laboratorijama „Meta Superintelligence Labs“, izazvala najviše pažnje u medijima – nudeći pojedinačne bonuse ili premije i do 100 miliona dolara (85,4 miliona evra) kako bi privukla AI-programere.

Izvršni direktor Mete, Mark Zakerberg, lično učestvuje u potrazi za stručnjacima. Prošle nedjelje, novinska agencija Rojters objavila je listu ljudi koje je Meta nedavno regrutovala. Osim nekoliko visoko rangiranih zaposlenih iz OpenAI i Epla, lista uključuje i generalnog direktora kompanije Scale AI.

To se dešava nakon što je Meta uložila 14,3 milijarde dolara za 49 odsto udijela u Scale AI. Kao dio tog dogovora, 28-godišnji Vang će voditi novu „Meta superinteligenciju“ kao glavni direktor za vještačku inteligenciju.

Promjena u Silicijumskoj dolini?

Meta nije jedini tehnološki gigant koji intenzivno ulaže u vještačku inteligenciju. Majkrosoft je investirao više od 13 milijardi dolara u OpenAI, a Amazon osam milijardi u kompaniju Anthropic. Prošle godine, Majkrosoft je takođe platio 650 miliona dolara za preuzimanje većeg dijela tima startapa Inflection AI.

Ovog jula, Gugl je platio 2,4 milijarde dolara kako bi regrutovao lidere AI-startapa Windsurf. Oni se, zajedno s malim timom ključnih ljudi, pridružuju Guglovoj AI-diviziji DeepMind.

Neki u startap zajednici strahuju od šire promjene u kulturi poslovanja. Umjesto da kupuju startapove u cjelini, velike kompanije sada biraju samo određene djelove – ili ljude – koje žele, dok ostatak ostavljaju po strani. To pogađa same temelje i karakter startap-kulture.

Startap-firme obično neguju saradnju i kreativnost u poslovima od zajedničkog interesa i sa zajedničkim ciljevima. Mnogi ljudi ulaze u startapove zbog potencijalne finansijske dobiti ukoliko se firma razvije ili bude kupljena. Međutim, sada kada se regrutuju i odvlače samo ključni pojedinci iz tih firmi, taj trend bi mogao da nestane.

Poslodavci traže AI-pismenost

Globalno zapošljavanje AI-stručnjaka poraslo je za više od 300 odsto u posljednjih osam godina, navodi se u izvještaju koji je objavila poslovna mreža LinkedIn u januaru 2025.

„Pozicija inženjera vještačke inteligencije jedna je od onih s najbržim rastom potražnje u 15 zemalja i zauzima prvo mjesto u Holandiji, Singapuru, Velikoj Britaniji i SAD“, napisala je Karin Kimbrou, glavna ekonomistkinja LinkedIna.

LinkedIn, koji je u vlasništvu Majkrosofta i ima milijardu članova u 200 zemalja svijeta, izračunava da se preko njegove platforme svake minute za neki posao prijavi više od 10.000 ljudi.

Kompanija navodi da je AI-pismenost jedna od najtraženijih vještina. Broj kompanija u SAD koje imaju poziciju „šefa za AI“ u posljednjih pet godina je utrostručen.

Kuda sve to vodi?

Kako se primjena vještačke inteligencije sve više širi u svijetu, njen puni potencijal i dalje je neizvjestan. Dvije i po godine nakon što je ChatGPT zaokupio pažnju javnosti i pokrenuo spekulacije o mogućnostima vještačke inteligencije, niko zapravo ne zna kuda taj put vodi.

Ali, bez obzira kojim pravcem će se sve to razvijati, velike tehnološke kompanije se boje da ne zaostanu i spremne su da ulože ogroman novac u AI-stručnjake.

Istovremeno, tako visoke plate donose i probleme. Ti ogromni paketi zarada već su izazvali inflaciju plata za najbolje AI-inženjere, što konkurencija sada mora da prati. Fokus na astronomske naknade može takođe negativno da utiče i na timski duh i saradnju.

Na kraju, bez obzira koliko dobri bili novi AI-proizvodi, milijarde dolara ulaganja mogu biti uzaludne ako kompanije ne budu znale pravilno da ih primijene. Mnogo toga će zavisiti od toga kako firme implementiraju AI. Do sada su bile prilično spore.