Nik Martin  [ DW ]

05. 08. 2025. 10:25

Katar prijeti Evropi smrzavanjem

U novembru 2022, dok se Evropa borila sa rastućom energetskom krizom, Njemačka je sklopila ugovor s Katarom o uvozu do dva miliona tona tečnog prirodnog gasa (LNG) godišnje iz te zalivske države.

Ugovor, koji bi trebalo da stupi na snagu naredne godine, dio je šire strategije Evrope za smanjenje zavisnosti od ruskog gasa nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

Sada, skoro tri godine kasnije, Katar prijeti obustavom isporuka LNG-a Evropi zbog spora oko direktive Evropske unije usmjerene na unapređenje etičkih standarda u globalnoj trgovini.

List Velt je objavio da su katarske vlasti uputile pisma vladama nekoliko zemalja članica EU, pozivajući Brisel da preispita direktivu.

U prepisci se upozorava da bi, bez značajnih izmjena EU direktive, Katar mogao da preusmjeri izvoz LNG-a na tržišta koja nude „stabilnije i poslovno prihvatljivije uslove“.

Zakon EU o odgovornosti pod lupom

Direktiva EU o dužnoj pažnji u lancu snabdijevanja, usvojena prošle godine, nalaže velikim evropskim kompanijama da provjere svoje globalne lance snabdijevanja – od sirovina do gotovih proizvoda – kako bi otkrile i otklonile probleme poput kršenja ljudskih prava ili štete po životnu sredinu.

Kada se direktiva primijeni, evropske firme biće obavezne da, recimo, paze da kod dobavljača bilo gdje na svijetu nema robovskog ili dječijeg rada. Njemačka već ima sličan zakon na snazi.

Direktiva takođe obavezuje preduzeća da razviju planove klimatske tranzicije usklađene sa Pariskim sporazumom iz 2015.

Iako su direktivu pohvalile organizacije za ljudska prava i zaštitu životne sredine, industrijska udruženja i dobavljači van EU kritikovali su je zbog visokih troškova usklađivanja, birokratije i širokog međunarodnog pravnog domašaja.

Katar je prigovorio da pravila direktive o klimatskoj zaštiti „prevazilaze ciljeve i namjere“ Pariskog sporazuma, te dodao da „visoke novčane kazne, sankcije i lična odgovornost zbog neusaglašenosti“ predstavljaju rizik za državnu kompaniju QatarEnergy, najvećeg svjetskog proizvođača LNG-a.

Katar se protivi nultoj emisiji

Evropska direktiva je, kako se navodi, u sukobu sa nacionalnom energetskom strategijom Katara.

Privreda te zalivske države tijesno je vezana za LNG, koji smatra „zelenim“ tranzicionim gorivom, a ne klimatskom prijetnjom. Doha navodi da želi postepeno i mjerljivo da napreduje ka eliminaciji ugljen-dioksida, ali bez ugrožavanja izvoza energije.

„Katar i neki drugi proizvođači i izvoznici nafte još uvijek nisu uspostavili planove za postizanje nulte neto emisije“, kaže Andreas Goldtau, profesor javne politike na Univerzitetu u Erfurtu, za DW. Goldtau kaže da ih to izlaže riziku od kazni EU zbog nepoštovanja direktive.

Prema toj direktivi, kompanije se mogu suočiti sa novčanim kaznama u visini do pet odsto globalnog godišnjeg prihoda ako ne sprovedu provjere. Za QatarEnergy, koji je 2024. ostvario prihod od 48,6 milijardi dolara, to bi mogla biti kazna od preko dvije milijarde.

Katar povećao isporuke zbog rata u Ukrajini

Prema podacima analitičke firme Kpler, od početka rata u Ukrajini, Katar je pokrivao 12-14 odsto evropskih potreba za LNG-om, poslavši ukupno 37,1 milion metričkih tona gasa u EU. Ugovor iz 2022. s Njemačkom trebalo bi dodatno da pojača evropsko snabdijevanje.

Analitičari upozoravaju da bi prekid tih isporuka, posebno tokom zimskog vrhunca potrošnje, mogao izazvati nestašice i ponovni rast cijena energije.

Tjeri Bro, profesor na Univerzitetu Sciences Po u Parizu, rekao je za DW da nije iznenađenje što Katar sada prijeti obustavom isporuka, jer „nijedna kompanija“ ne želi da bude izložena „prekomplikovanom i opterećujućem zakonodavstvu“.

„Umjesto da ulazi u dugotrajne pregovore, Katar je izabrao odlučniji pristup – da djeluje rano i odlučno kako bi se izborio za potpuno izuzeće iz direktive.“

EU odlaže sprovođenje nakon žestokog lobiranja

Zemlje članice EU prvobitno je trebalo da do naredne godine prenesu direktivu u nacionalno zakonodavstvo, s početnim fokusom na kompanije sa više od pet hiljada zaposlenih i godišnjim prihodima većim od 1,5 milijardi evra. Do 2029. direktiva bi trebalo da se primjenjuje i na kompanije sa najmanje hiljadu zaposlenih.

Međutim, suočen sa rastućim otporom zemalja poput Njemačke, Francuske i Italije, kao i finansijskog i energetskog sektora, Brisel je sada predložio dvogodišnje odlaganje – do juna 2028. „EU je već ublažila neke od tih zahtjeva, odgurnuvši ih u drugu polovinu decenije“, izjavio je Goldtau.

Sada se postavlja ključno pravno pitanje: može li Brisel da nametne visoke kazne kompanijama van EU, poput QatarEnergyja? Stručnjaci smatraju da bi praktične prepreke i posledice po trgovinu mogle da zakomplikuju bilo kakvu primenu sankcija. Ako se to ne sprovede, finansijski teret mogao bi da se prebaci na evropske partnere.

„Uvoznici koji imaju pravna lica unutar Evrope mogli bi biti obavezani da zadrže isplate prema QatarEnergyju kao posredne kazne“, nagađa Goldtau.

Pravi potez u pogrešnom trenutku?

Potez Katara može biti strateški opravdan, ali njegov tajming izazvao je iznenađenje. Neki analitičari smatraju da Doha koristi nedavne trgovinske tenzije između SAD i EU kako bi se izborila za izuzeće.

Međutim, baš ovog vikenda Brisel je dogovorio kupovinu tečnog gasa iz SAD u vrijednosti od 750 milijardi dolara u okviru trgovinskog sporazuma s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, što je težak udarac za katarsku strategiju.

„Nije mi jasno zašto je Katar ovo pokrenuo baš sada“, rekao je Goldtau za DW. Uostalom, dodao je, Tramp je upravo zaključio sporazum koji Briselu daje još jedan razlog da se „okrene SAD“.

Međutim, ekonomista Bro ima drugačije mišljenje, vjerujući da je potez Katara vremenski savršeno tempiran kako bi iskoristio stalnu ranjivost Evrope nakon energetske krize izazvane ratom u Ukrajini.

„Tržište LNG-a i dalje je napeto i vjerovatno će takvo ostati još tri godine, što Kataru daje snažan argument upravo u pravom trenutku da izvrši pritisak“, zaključuje Bro.

S obzirom na to da se globalna potražnja za LNG-om do 2030. godine procjenjuje na više od 600 miliona tona godišnje, proširenje nalazišta Sjeverno polje, za koje se procjenjuje da sadrži deset odsto svjetskih rezervi gasa, i dugoročni ugovori pozicioniraju Katar kao ključnog snabdijevača energije Evropi.

Ali ako propisi EU postanu oštriji, Katar bi mogao ubrzati svoj zaokret ka Aziji, gdje potražnja raste, a troškovi su znatno niži.