Lilia Rzhojtska  [ DW ]

17. 08. 2025. 13:18

Šta kažu Ukrajinci o samitu na Aljasci?

Mnogi Ukrajinci su napeto čekali vijesti sa Aljaske u noći između petka i subote. Tamo su se u to vrijeme vodili razgovori američkog i ruskog predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina, od kojih se očekivao podsticaj za mirno okončanje ruskog rata protiv Ukrajine.

Mnogi Ukrajinci su se bojali da bi cijena za to mogli biti teritorijalni ustupci na koje bi SAD pokušale da primoraju Kijev. Ali tokom noći postalo je jasno da samit na Aljasci nije donio nikakve suštinske promjene kada je riječ o završetku rata. Za Rusiju je, međutim, bio koristan – i upravo se o tome u Ukrajini žestoko raspravlja.

Fotografije za medije umjesto dogovora

„Nema konkretnih rezultata za Ukrajinu", kaže za DW Oleksandr Krajev iz trusta mozgova „Ukrajinski prizm". „Hvala Bogu da ništa nije potpisano i da nisu donijete nikakve radikalne odluke. Samit je bio izuzetno uspješna propagandna operacija Rusije. Ratni zločinac Putin došao je u SAD i rukovao se s vođom slobodnog svijeta", ističe stručnjak za Sjevernu Ameriku.

Po njegovim riječima, osim „Trampovog naklona Putinu nije bilo konačnih odgovora na najvažnija pitanja". Krajev smatra da je Putin Trampa „obrađivao hirurškom preciznošću" i rekao mu sve ono što je ovaj želio da čuje. Tako je Putin istovremeno postigao sve što mu je bilo potrebno.

Prema Ivanu Usu iz ukrajinskog „Centra za spoljnu politiku Nacionalnog instituta za strateške studije", Vladimir Putin nije želio da postigne kraj rata tim susretom na Aljasci, već da pokuša da prevaziđe međunarodnu izolaciju.

HAPPENING NOW! https://t.co/5OBEWIttVv pic.twitter.com/s9KIftc3ZW

— Dan Scavino (@Scavino47) August 15, 2025

„Za Putina je zajednička fotografija s Trampom bila cilj ovog samita, kako bi u Rusiji mogao da pokaže da je izolacija završena, da neće biti novih sankcija i da je sve u redu – što bi trebalo da da pozitivne impulse tržištima. A za Trampa je to bio trenutak u kojem je želio da pokaže snagu dok je hodao uz Putina, iznad kojih je letio američki bombarder koji je nedavno napao Iran. To je bila poruka svima da ne zaborave ko je najvažnija zemlja na svijetu", rekao je Us za DW.

Tu procjenu potvrdio je i predsjednik ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev, koji je poslije samita na Aljasci izjavio da je ponovo uspostavljen „punopravan mehanizam za sastanke" između Rusije i SAD-a na najvišem nivou.

„Važno: Susret je dokazao da su pregovori mogući bez preduslova i istovremeno s nastavkom Specijalne vojne operacije (tako se u Rusiji naziva rat protiv Ukrajine – prim. ur.). Obje strane direktno prebacuju odgovornost za buduće rezultate pregovora o prekidu borbi na Kijev i Evropu", napisao je Medvedev na društvenim mrežama.

Još više haosa poslije susreta?

Ivan Us smatra da samit na Aljasci nije približio Ukrajinu miru. Naprotiv, pojačao je haos jer SAD i Rusija daju protivrečne izjave o mogućem nastavku trilateralnog dijaloga uz učešće ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Moskva, na primjer, tvrdi da Tramp i Putin nisu razgovarali o trilateralnom samitu sa Zelenskim, dok Vašington tvrdi suprotno.

I Zelenski je govorio o pozivu na trilateralni susret. „Podržavamo predlog predsjednika Trampa za trilateralni susret između Ukrajine, SAD-a i Rusije. Ukrajina naglašava: važna pitanja mogu se razmatrati na nivou šefova država, a trilateralni format za to je primjeren", napisao je Zelenski poslije telefonskog razgovora s Donaldom Trampom na društvenim mrežama.

Zelenski se 18. avgusta u Vašingtonu sastaje s Donaldom Trampom. „Ukrajina ponovo potvrđuje da je spremna da radi na miru što je produktivnije moguće. Predsjednik Tramp me informisao o svom susretu s ruskim predsjednikom i o najvažnijim tačkama razgovora. Važno je da snaga SAD-a utiče na razvoj situacije", rekao je ukrajinski predsjednik.

„Moskva ne mijenja svoje ciljeve"

U Ukrajini se strahuje da bi putovanje Zelenkog u Vašington moglo rezultirati novim pritiskom SAD-a na Ukrajinu. „Svako 'ne' ukrajinske strane moglo bi se predstaviti kao nedostatak spremnosti da se okonča rat. Tramp je faktički priznao da se radi o 'razmjeni teritorija za bezbjednosne garancije', potvrdio je da je postignut određeni dogovor i govorio je o 'šansi za uspjeh'", piše Irina Heraščenko, poslanica i kopredsjednica opozicione stranke Evropska solidarnost na društvenim mrežama.

Smatra da takve formulacije omogućuju Moskvi da to predstavi kao legitimisanje svojih zahtjeva. „Putin je tokom kratkog brifinga ponovio da treba ukloniti stvarne uzroke sukoba. To znači da Moskva neće mijenjati svoje ciljeve – jer se postojanje nezavisne Ukrajine smatra stvarnim uzrokom", upozorava Heraščenko.

Ukrajinski politikolog Vadim Denisenko, pak, vjeruje da ruska ideja o „dogovoru sa SAD-om u zamjenu za ukrajinske teritorije" nije uspjela. Putin je, međutim, uspio da dobije na vremenu. „Na Aljasci je dogovoreno da se pregovara", piše Denisenko na društvenim mrežama.

On smatra da je Putin ipak „izgubio ono najvažnije: svoju sposobnost manevrisanja. Drastično si je smanjio prostor za djelovanje i faktički ubrzano pada u kineski zagrljaj". Denisenko vjeruje da, ako u roku od dva mjeseca ne bude rezultata u pogledu završetka rata, to pitanje prelazi na kinesko-američke pregovore. „Drugim riječima: novi pregovarački prozor otvoriće se najranije krajem godine, realnije tek u proljeće 2026", procjenjuje on.

Crveni, „krvavi" tepih

Sudeći po raspravama običnih Ukrajinaca, najviše ih je razbjesnio crveni tepih koji je Putinu pred noge bio razvijen u američkoj vojnoj bazi Enkoridž. Stotine bijesnih komentara na društvenim mrežama ne ostavljaju sumnju u to kako je to doživljeno u Ukrajini.

„Istorija se uvijek sjeća ne samo onih koji ubijaju, nego i onih koji ubice dočekuju s počastima. To je posebna vrsta sramote i saučesništva u zločinu, što se prečesto zamjenjuje s diplomatijom. Danas je toj galeriji dodata nova slika – s krvavim tepihom i paradom počasne garde za arhitektu Buče, Marijupolja, Izjuma, hiljada mučilišta, masovnih strijeljanja i deportacija", kaže za DW Mustafa Najem, bivši poslanik i bivši šef Državne agencije za obnovu i infrastrukturu.