Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Đamila Prange de Oliviera  [ DW ]

19. 08. 2025. 11:00

Čovjek koji je izumio tange

Dizajner Rudi Gernrajh - tvorac tangi

Ovih dana, viđate ih svuda: vire iz uskih šortseva kao da je 2008. godina, svjetlucaju ispod providne odjeće za plažu ili otkrivaju preplanule zadnjice na plaži.

Da, tako je, pričamo o tangama. Vratile su se zahvaljujući oživljavanju mode iz 2000-ih, kada su bile sveprisutne. Pritom mnogi ne znaju da su tange kada su izmišljene bile politička izjava. A njihov tvorac je bio muškarac – i to gej.

Posljednje nudističko ljeto u Los Anđelesu

Ali prvo ono najvažnije: tokom ljeta 1974. popularna plaža Venecija u Los Anđelesu transformisala se u more otkrivenih zadnjica.

„Svi su bili goli“, prisjeća se jedan spasilac za El-Ej tajms. Niko nije znao tačno kako je do toga došlo. Ono što je sigurno jeste da je nudistički hajp nastao u doba hipika – a oni su bili srećni i zadovoljni što golotinja tada još uvijek nije bila eksplicitno zabranjena.

Ali, ljetnjem snu o golom tijelu nije bilo suđeno da potraje: prvo su došli novinari, a odmah zatim i policija. Nakon što je golo kupanje dospjelo na naslovne strane, grad Los Anđeles ga je potpuno zabranio.

Kakve to veze ima s tangama? Rudi Gernrajh, austrijski dizajner koji je u to vrijeme živio u Los Anđelesu, pobunio se protiv zabrane. I to na svoj način. Kao odgovor na cenzuru golog tijela, Gernrajh kreirao je mali komad tkanine za sve polove koji je pokrivao samo ono najosnovnije.

Gernrajhov dizajn tangi iz 1974: dve uske bočne trake odmah iznad kuka

Dizajner pritom nije imao za cilj da seksualizuje tijela. Naprotiv: „Oslobođenje tijela izlečiće društvo od njegovog seksualnog kompleksa“, navodno je tada rekao. I to nije bilo prvi put da je svojom modom kršio tabue.

Karijera u Los Anđelesu

Gernrajh je rođen 8. avgusta 1922. godine u Beču. Svoj novi dom pronašao je 1938. u Los Anđelesu, jer je u to vrijeme bio primoran da s majkom pobjegne od nacista. Njegov otac je prije toga sebi oduzeo život kada je dječak imao osam godina.

I dok je njegova majka u Los Anđelesu prodavala pecivo od vrata do vrata, mladi Rudi takođe je pronašao posao kako bi dopunio porodične finansije: prao je leševe ljudi pripremajući ih za obdukcije.

„Moram da se nasmijem kad mi ljudi kažu da je moja odjeća toliko svjesna tijela, da mora da sam studirao anatomiju. Itekako sam studirao anatomiju“, ispričao je za „Knjigu Rudija Gernrajha“ koju su objavili Pegi Mofit i Vilijem Klekston.

Gernrajhove kreacije često su bile inspirisane plesom

U stvari, Gernrajh je kasnije studirao umjetnost, a ne anatomiju, a radio je i kao kostimograf i plesač. Njegove kreacije uvijek odražavaju njegovu fascinaciju tijelima svih polova.

„Muškarac ili žena – svi će se oblačiti isto“

U vrijeme kada je homoseksualnost u Sjedinjenim Državama još uvijek bila ilegalna, Gernrajh je već otvoreno živio kao gej muškarac. Suosnivač je Društva Matačin, jedne od prvih organizacija za prava LGBTQIA+ osoba u Sjedinjenim Državama.

Gernrajhova moda je bila namenjena svim polovima

Ono što mi danas zovemo kvir, Gernrajh je već tada živio. A budućnost mode za njega je bila uniseks: „Odjeća se više neće razlikovati kao muška ili ženska“, predvidio je još 1970-ih. „Zima ili ljeto, muškarci ili žene – svi će se oblačiti isto.“ Za sajam u Osaki 1970. godine, dizajnirao je cijelu jednu uniseks-kolekciju. Njegovi modeli – i muški i ženski – bili su bez šminke. Obrijani i bez dlaka.

Oslobodite bradavice

Gernrajhova moda ujedno je raskinula s idealima ljepote 1950-ih, koji su ženska tijela utjerivali u uske korsete. Do 1964. godine postao je široko poznat kada je predstavio svoj ozloglašeni kupaći kostim bez gornjeg dijela: monokini. Kupaći kostim, koji se tada, isto kao i sada, smatrao skandaloznim, potpuno je otkrivao grudi – osim dvije trake tkanine. Bile su to takoreći „tange za grudi“.

Manekenka Džojs Vilis u monokiniju Rudija Gernrajha, 1964.

Vjerovao je da bi ženama trebalo dozvoliti da, baš kao i muškarci, pokazuju svoje bradavice. I da prije svega, budu u stanju da odlučuju same. „Ne volim da govorim ženama šta da nose“, rekao je 1966. u intervjuu za novinsku agenciju AFP.

Kako bi on gledao na to da Instagram danas cenzuriše ženske bradavice? I na to da je javna golotinja i dalje na mnogim mjestima problem? U svakom slučaju, Rudi Gernrajh bio je čovjek ispred svog vremena.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније