Katrin Šajer  [ DW ]

25. 08. 2025. 07:33

Glad kao oružje

Ujedinjene nacije zvanično su proglasile glad u gradu Gazi, što je prvi takav slučaj na Bliskom istoku. Drugdje, ovakvi primjeri su već zabilježeni.

Sve su češći i glasniji pozivi na krivično gonjenje izgladnjivanja kao namjerne strategije u oružanim sukobima.

„Glad je ratno oružje, koje se trenutno koristi širom svijeta. To mora prestati jer se time krši međunarodno humanitarno pravo“, izjavila je nedavno za DW Šejna Luis, glavna savjetnica za Sudan u američkoj organizaciji za sprječavanje masovnih zločina PAEMA.

Govorila je o gradu Al Fašir u Sudanu, koji je pod opsadom već godinu. Tamo je zarobljeno oko 30.000 ljudi, koji više nemaju hrane. „To je međunarodni zločin i kao takav se mora procesuirati“, rekla je Luis.

Organizacije za ljudska prava poput Amnestija i Hjuman rajts voča izdale su slična saopštenja o izraelskom djelovanju u Pojasu Gaze: vojsci se prebacuje da blokira isporuku pomoći i hrane.

„Izrael izgladnjuje Gazu. To je genocid. To je zločin protiv čovječnosti. To je ratni zločin“, rekao je Majkl Fakri, specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za pravo na hranu nedavno za list Gardijan.

Izgladnjivanje kao oružje u ratu

Sve su češći zahtjevi da se smrt civila od gladi tretira kao ratni zločin. Jedan od razloga za to je što sukobi sve češće izazivaju glad.

„Glad je drevna pojava, koju strane u sukobu koriste stoljećima“, kaže Rebeca Bakos Blumental, pravna savjetnica u projektu „Odgovornost za izgladnjivanje“ holandske fondacije GRC. Posebno u posljednjih deset godina ova taktika se sve češće primjenjuje, kaže ona.

U protekloj deceniji do gladi izazvane sukobima došlo je u Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu, Sudanu, Siriji i Jemenu. Stručnjaci smatraju da bi ruski napadi na ukrajinsku poljoprivredu mogli biti pravno okarakterisani kao pokušaji korišćenja blokade hrane kao oružja u ratu.

„Iako se globalna sigurnost hrane generalno poboljšava, broj gladnih raste“, napisao je Aleks de Val, profesor na Univerzitetu Tufts u SAD. „Globalna sigurnost hrane je nejednako raspoređena. To ukazuje na to da se glad koristi kao oružje.“

Ako neka strana u sukobu namjerno uskraćuje hranu ili druge osnovne potrepštine civilnom stanovništvu, to se smatra ratnim zločinom u mnogim državama, ali i prema Ženevskoj konvenciji ili Rimskom statutu koji primjenjuje Međunarodni krivični sud.

Međutim, do sada počinioci koji koriste ovo „oružje“ nikada nisu bili procesuirani isključivo zbog toga: ratni zločin izgladnjivanja nikada nije bio zasebno iznijet pred međunarodni sud, već samo kao dio oko dvadeset tipova ratnih zločina.

Procjena izgladnjivanja kao zločina je složena: činjenica da civili gladuju u sukobu ne znači nužno i da je zločin počinjen.

„Jedna od važnih pravnih stavki je pitanje namjere“, objašnjava De Val za DW. „Ratni zločin izgladnjivanja podrazumijeva da je počinilac djelovao s namjerom.“

Većina pravnih stručnjaka ipak smatra da može postojati i indirektna namjera – kada je jasno da bi moglo doći do gladi, ali se ništa ne preduzima da se to spriječi.

Novi pogledi na glad

Do prije nekoliko godina, glad se uglavnom smatrala razvojnim ili humanitarnim problemom, kaže Blumental iz GRC-a. Sada se sve više pažnje posvećuje njenoj kriminalnoj dimenziji. „Stvari se pokreću.“

Savjet bezbjednosti UN je 2018. jednoglasno usvojio Rezoluciju 2417, kojom se osuđuje izgladnjivanje civila kao „metoda ratovanja“. Godine 2019. izmijenjen je Rimski statut. Od tada se izgladnjivanje smatra ratnim zločinom ne samo u međunarodnim, već i u oružanim sukobima unutar jedne zemlje.

Takođe su formirane istražne komisije UN za sukobe u Južnom Sudanu i Etiopiji, koje su se posebno bavile izgladnjivanjem kao ratnim zločinom, podsjeća Blumental.

„Sve više međunarodnih i lokalnih organizacija za ljudska prava osuđuje ovu praksu. Upečatljivi primjeri, poput trenutne situacije u Gazi, značajno su podigli svijest o ovom zločinu“, ističe ona.

Vjeruje da su „istorijska prekretnica“ nalozi za hapšenje, koje je Međunarodni krivični sud izdao protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta u novembru 2024. godine.

U njima se izričito navodi optužba za izgladnjivanje kao ratni zločin. Prvi put su izdati međunarodni nalozi za hapšenje zbog navodnog izgladnjivanja kao zasebnog zločina.

Međunarodni krivični sud takođe vodi istragu u Sudanu. Ni Izrael, ni režim u Sudanu, niti njegovi protivnici ne priznaju nadležnost tog suda.

Tema izgladnjivanja je nesumnjivo dobila na pažnji u posljednjih deset godina, kaže De Val. „Pravni okvir postoji. Nedostaje politička volja za djelovanje.“

Pravna obrada i dalje neizvjesna

I dalje postoje pravni izazovi, kaže De Val za DW. „Ali sam uvjeren da je moguće izreći presude. Samo treba dovesti optužene pred sud.“

Blumental se slaže. „Postoje nesporazumi u vezi s tim, i mnogi ljudi misle da je glad neizbježan dio rata“, kaže ona. „Ali naša istraživanja pokazuju da su ti obrasci vrlo jasni i da se u mnogim situacijama može prepoznati svjesna strategija.“

Ona pokazuje oprezni optimizam da će oni koji namjerno izgladnjuju civile jednog dana odgovarati pred sudom. „To je svakako naša nada“, zaključuje ona. „Na tome svi radimo.“