Iva Manojlović  [ DW ]

05. 09. 2025. 10:51

Beograd Prajd 2025: U sijenci policijske brutalnosti

„Revolucionarni čin“. Tako ovogodišnju Paradu ponosa opisuje Agata M. Đurić. Ona je aktivistkinja i direktorka organizacije Geten koja se bavi zaštitom i unapređenjem položaja LGBTIQ osoba u Srbiji.

Prajd se ove godine održava u atmosferi velike društveno-političke krize u Srbiji, u kojoj protestni talas studenata i građana ne jenjava već deset mjeseci. A kako „LGBTIQ osobe ne žive u vakumu“, organizatori poručuju da „Prajd ne učestvuje u prividu normalnosti“.

Stoga je cjelokupna Nedjelja ponosa, koja traje od 1. do 7. septembra, obilježena drugačijim i snažnijim porukama nego inače. Ona otvara prostor za diskusiju o dešavanjima koji su obilježili prethodne mjesece u Srbiji – policijskoj brutalnosti, protestima i mjestu LGBT zajednice u svemu tome.

Bojkot šetnje

U sklopu Nedjelje ponosa, u subotu 6. septembra biće organizovana centralna manifestacija – Prajd šetnja. Iz Beograd prajda za DW kažu da je ove godine „Prajd više nego ikada protest“ i da će ga, kao i svaki skup koji je prijavljen u skladu sa zakonom, vjerovatno obezbjeđivati policija.

I upravo to je tačka sporenja među učesnicima. Pojedine organizacije i građani bojkotovaće taj događaj. Ne pristaju da skup obezbjeđuje policija koja je, kako navode, prethodnih mjeseci primjenjivala prekomjernu silu na ulicama Srbije.

„Ne pristajemo da nas čuva policija i brani našu slobodu okupljanja dok se ona svakodnevno ukida svima (nama). Dok god traju protesti u Srbiji za osnovna ljudska prava i demokratiju, traje i Prajd“, navodi se u saopštenju te grupe građana.

Filip Vulović iz Beograd prajda kaže da oni, kao organizatori, ne mogu da utiču na to hoće li policija obezbjeđivati skup, ali da se uprkos tome „pred policijom ne treba povlačiti i unazađivati svoje ustavno zagarantovano pravo na okupljanje i protest“.

„Sve gore“

Fizički napadi, uvrede, diskriminacija i zastrašivanje u javnom i onlajn prostoru ostaju nepremostive prepreke za miran i normalan život LGBT+ osoba.

Tokom prošle godine zabilježeno je 105 incidenata protiv pripadnika LGBT+ zajednice, od kojih 16 fizičkih napada. Osmi godišnji izvještaj organizacije „Da se zna“ – koja se bavi mapiranjem i dokumentovanjem protivpravnog postupanja nad LGBT+ osobama u Srbiji – pokazuje da je to povećanje incidenata u odnosu na prethodne godine, a da su čak u 80 odsto slučajeva napadi ostali nevidljivi policiji i pravosudnim organima.

Udruženje Da se zna! je danas u Evropskoj kući predstavilo 8. redovni godišnji izvještaj o incidentima motivisanim homofobijom i transfobijom u Srbiji "Transfobija i homofobija u Srbiji 2024". pic.twitter.com/2u8gEv4EJC

— DaSeZna (@dasezna) September 2, 2025

Iako je „broj zločina iz mržnje prema LGBTI+ osobama u porastu“, iz Beogradskog centra za ljudska prava (BCLJP) kažu da mali broj tih napada bude prijavljen policiji ili tužilaštvu, a u još manjem broju slučajeva oni dobiju sudski epilog.

Razloge za neprijavljivanje Petar Vidosavljević iz BCLJP vidi u nepovjerenju LGBT+ osoba u institucije, „jer u velikom broju slučajeva policija ne zabilježi prijavu incidenta motivisanog homofobijom ili transfobijom“, ali i u strahu pripadnika LGBT+ zajednice „da će biti dodatno viktimizovani, da ih institucije neće zaštititi ili da će im se identitet otkriti protiv njihove volje“.

Vidosavljević napominje da je na to uticao i slučaj Andreja Obradovića, koji je prošle godine u javnost iznio svjedočenje da je, prilikom pretresa stana u kojem je živio, doživio policijsku torturu, praćenu fizičkim, verbalnim i seksualnim nasiljem. Tužilaštvo ga je na razgovor pozvalo tek nakon što je, u znak protesta, ispred zgrade Skupštine štrajkovao glađu, a njegova prijava odbačena je zbog nepostojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo.

Đurić: „Ljudi skupljaju kišnicu dok se grade stadioni“

To, međutim, nisu jedini problemi sa kojima se suočavaju pripadnici LGBT+ zajednice. Agata M. Đurić iz organizacije Geten, ujedno i konsultantkinja na SOS telefonskoj liniji namijenjenoj LGBT+ osobama, kaže da često dobija pozive ljudi koji su suočeni sa „ekstremnim siromaštvom i beskućništvom“.

„Eto to se dešava u državi Srbiji. Naš predsjednik govori o zlatnom dobu i najvažnije mu je da gradi nekakve stadione i Ekspo, dok ovdje ljudi žive u teškom siromaštvu i skupljaju kišnicu da bi imali vodu da se okupaju – pogotovu ako su pripadnici marginalizovanih grupa, kao što je romska i LGBT“, priča za DW Đurić.

Petar Vidosavljević iz BCLJP napominje da njihovi redovni godišnji izvještaji o stanju ljudskih prava u Srbiji pokazuju da se LGBT+ osobe, između ostalog, suočavaju i sa diskriminacijom pri zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i stanovanju.

Zbog svega navedenog, sagovornici DW položaj LGBT+ osoba ocjenjuju kao „sve gori“.

Podsjećaju i na nedavnu izjavu premijera Srbije Đure Macuta, koji je za rusku novinsku agenciju TASS rekao da je „LGBT agenda neprihvatljiva, jer je u suprotnosti s našim tradicionalnim i hrišćanskim principima“.

Filip Vulović iz Beograd prajda takvu izjavu ocjenjuje kao dokaz „da ne postoji nikakav boljitak, ali postoji politička volja da se još više unazade prava i društvena prihvaćenost LGBT osoba“.

„Dok čovjek koji je prema Ustavu na najvišoj poziciji u zemlji daje takve garancije, njegova koleginica, predsjednica Skupštine je autovana lezbejka. Tu vidimo velike kontradiktornosti, što pokazuje da je ova Vlada izuzetno konzervativna i da svojim izjavama poziva na diskriminaciju“, kaže Vulović za DW.

Sa time je saglasan i Petar Vidosavljević iz BCLJP-a, koji ističe da je javna podrška političara ovoj zajednici „ključna poruka protiv diskriminacije i nasilja kojoj su njeni pripadnici izloženi“.

„Međutim, ona gotovo uvijek izostaje, a često se u javnom prostoru može upravo od njih čuti govor mržnje i neistinite informacije o LGBTI osobama“, ocjenjuje Petar Vidosavljević.