- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
10. 09. 2025. 07:42
Peter Limburg: „Mi se bavimo novinarstvom, a ne propagandom“
Svijet i mediji su se brzo mijenjali posljednjih 12 godina. Osvrćući se na vrijeme kada je postao generalni direktor Dojče velea, Peter Limburg kaže:
„Društvene mreže su već bile u usponu, internet je već bio snažan. Mnogo toga je moglo da se vidi. Ali mislim da stvarna moć društvenih mreža tada još nije bila na djelu. A to znači ne samo pozitivna moć, već i destruktivna – sa propagandom, dezinformacijama. Dakle, bio je to sasvim drugačiji pejzaž“.
„I mislim da je tada, prije 12 godina, postojalo i nešto više povjerenja u klasične medije nego danas. U Dojče veleu smo prošli kroz veliku transformaciju, mnogo više smo išli u same regione. Dakle, mislim da smo danas mnogo bliži našoj publici“.
DW je nezavistan iako se finasira iz državnog budžeta
Odgovarajući na pitanje kako DW uspijeva da bude nezavistan - što tvrdi da jeste - uprkos tome što se finansira iz državnog budžeta Njemačke - Limburg kaže: „A pa to je prilično jednostavno. Mi se finansiramo iz državnog budžeta, ali nam vlada ne govori šta da puštamo. Postoje odbori – urednički i finansijski – koji garantuju da možemo da radimo nezavisno. Recimo, ministar kulture može nešto da poželi, ali ja to ne moram da uradim.“
Nezavisnost zaista važna ističe generalni direktor DW, i „ne bismo mogli tako brzo da rastemo – sa sada već više od 337 miliona korisnika nedeljno – da nemamo povjerenje naše publike. A to povjerenje dolazi zbog nezavisnosti. Ljudi vide da su ovo pouzdani novinari koji pokušavaju da budu objektivni.“
Reagujući na optužbe da je DW oruđe zapadne propagande, on kaže: „Prije svega, mi se bavimo novinarstvom, a ne propagandom. To je veoma jasna razlika. U novinarstvu pokušavate da vidite obje strane ili više strana, dok u propagandi vidite samo jednu stranu i samo nju prenosite. Upravo to razlikuje naš program od drugih državno finansiranih medija u autokratijama i diktaturama.“
Novinarka #DW Dimitra Kiranudi @KyranoudiD razgovarala je sa Peterom Limburgom @dw_Limbourg, odlazećim generalnim direktorom #DeutscheWelle koji je 12 godina vodio ovu nemačku medijsku kuću. pic.twitter.com/erFFAVazSK
— DW Balkan BHS (@dw_balkan) September 10, 2025
DW - informacije a ne polarizacija
Limburg je istakao da DW nastoji da promoviše demokratiju i ljudska prava. „To je nešto iza čega stojimo, kao i sloboda medija. To je jedina agenda koju imamo.“
„Ali, nama je veoma važno da budemo platforma za mnoštvo različitih mišljenja“, nastavio je Limburg: „I mislim da moramo da budemo kredibilni i za ljude koji su više lijevo od centra i za one koji su više desno od centra. Možda nismo kredibilni za ekstremiste sa bilo koje strane, jer pokušavamo da budemo glas slobode i glas razuma. Dakle, nismo zainteresovani za polarizaciju već za informacije.“
DW je u više navrata bio kritikovan u vezi sa izvještavanjem o situaciji u Gazi. Novinarka ga je pitala - gdje je DW pravio greške?
„Mislim da naš program nije pravio greške. Možda je neka slika jednom bila pogrešna ili nešto slično, ali uopšteno gledano, pokušavamo da budemo manje-više objektivan posmatrač onoga što se događa i zbog toga dobijamo kritike sa svih strana. Kritikuju nas i oni koji su za Izrael i oni koji podržavaju Palestinu – i to oštro, uz govor mržnje. Dakle, mislim da, sve dok nas kritikuju obje strane, vjerovatno radimo nešto prilično ispravno“.
Evropa mora što prije da uđe u biznis sa platformama
Društvene mreže i algoritmi danas igraju veliku ulogu u uređivačkom odlučivanju, broj klikova i lajkova ponekad ima prioritet u odnosu na kvalitetan novinarski sadržaj. Da li ozbiljni mediji mogu dobiti tu trku? Pritom su najveće tehnološke kompanije su ili iz SAD ili iz Kine. A gdje je tu Evropa?
„Mislim da su ljudi pametniji nego što možda mi mislimo ili što misle velike tehnološke kompanije. Ljudi žele da budu dobro informisani", kaže Limburg. „Ali potrebno je više medijske pismenosti, da se ljudima objasni da ono što vide na mrežama, oblikuju tuđi interesi - onih koji stoje iza algoritama“, rekao je Limburg.
On takođe smatra da bi u Evropi moralo mnogo više da se učini u „biznisu digitalnih platformi" i da se stvori prostor gdje publici mogu da se ponude transparentni algoritmi. „Trenutno oni nisu transparentni. Oni prenose mržnju, mnogo propagande, dezinformacija“.
„Mislim da nam je potrebna evropska platforma, koju bi pokretali i javni servisi, ali koja bi bila otvorena i za privatne medije koji se bave kredibilnim novinarstvom. Mislim da je to nešto što je Evropi hitno potrebno“.
Evropa je ionako u novoj poziciji kada je riječ o medijima. „Nažalost, naši američki prijatelji su ugasili Glas Amerike, a Radio Slobodna Evropa je u velikim problemima. Moramo da radimo više: Njemačka, Britanija, Francuska – da se bar djelimično popuni ta novonastala ogromna praznina“, rekao je Peter Limburg.