Helen Vitl  [ DW ]

14. 09. 2025. 13:48

Izbaciti Getea iz školske lektire u Njemačkoj?

Počela je nova školska godina u Njemačkoj, a učenike starijih razreda srednje škole očekuju klasici kao što su Johan Volfgang Gete ili Hajnrih fon Klajst. Ali nisu svi zbog toga zadovoljni.

„Da budem iskren, to baš i nije najuzbudljivija knjiga“, rekao je berlinski srednjoškolac Orčun Ilter o Klajstovom Razbijenom krčagu, govoreći za lokalni javni servis RBB.

U slobodno vrijeme Ilter uživa u knjizi Tahsima Durguna, koji je postao TikTok zvijezda sa video-snimcima o svom životu u Njemačkoj, kao dijete jezidskih Kurda koji su se tu doselili iz Turske. To je glas koji, kako kaže Ilter, nedostaje u školskoj lektiri.

Samo petinu knjiga sa zvanične liste obavezne lektire za polaganje mature napisale su žene. Autora koji imaju korijene van Njemačke i pisaca tamnije puti gotovo i da nema.

Za to vrijeme, više od četvrtine stanovnika Njemačke — u kojoj živi preko 80 miliona ljudi — ima migrantsko porijeklo. Taj procenat još je viši među mladima, a naročito u velikim gradovima.

U Berlinu, na primjer, 55 odsto djece i tinejdžera ima porodične korijene van Njemačke, podaci su gradskog zavoda za statistiku. U berlinskom okrugu Nojkeln, to važi za više od 70 odsto djece.

Obrazovna politika u Njemačkoj ne određuje se na nacionalnom, već na nivou saveznih pokrajina. Iako škole imaju priličnu autonomiju u izboru tekstova, većina gimnazija ipak se drži okvira koji propisuje Institut za razvoj kvaliteta u obrazovanju (IQB).

Fleksibilnost ograničavaju vrijeme i novac: nastavnici koji bi željeli da odstupe od klasika poput Geteovog Fausta teško da mogu da dođu do potrebnih nastavnih materijala i izdanja. Zato se iz godine u godinu predaju ista djela – uglavnom ona čiji su autori bijeli muškarci.

Vlasti Berlina i susjednog Brandenburga pokušale su da isprave tu neravnotežu uvođenjem barem jednog savremenog obaveznog teksta ženskih autorki.

U Brandenburgu se, osim toga, stručnjaci za dječiju i omladinsku književnost sastaju sa nastavnicima i daju preporuke kako da u nastavu uvedu savremenija djela.

Đaci žele knjige koje su im bliske

„Mislim da je glavni problem u tome što časovi književnosti ne uspjevaju da dopru do mladih, niti su mladi zainteresovani za način na koji se književnost predaje u školama“, kaže 18-godišnji Kenten Gertner.

On je upravo završio gimnaziju u pokrajini Baden-Virtemberg, a to znači i da je na kraju svog mandata kao generalni sekretar Savezne konferencije učenika. To je tijelo koje okuplja predstavnike đaka iz čitave Njemačke.

Gertner je nedavno privukao pažnju javnosti pozivima na reformu njemačkog obrazovnog sistema, rekavši da školama „treba manje Fausta i spaljivanja vještica, a više znanja o vještačkoj inteligenciji i obrazovanja o demokratiji“.

Za maturu je učio Vojceka Georga Bihnera (1836), Peska E. T. A. Hofmana (1817), kao i distopijski roman Metod iz 2009. koji je napisala spisateljica Juli Zeh.

Taj roman ga i nije nešto posebno oduševio, ali kaže da bi volio da je njegov razred čitao više savremenih i raznolikih knjiga – one „koje su zanimljive i zaista povezane sa životom učenika“.

Ipak, uvjeren je da bi mnogi učenici voljeli i Getea — kada bi im se materijal približio na zanimljiviji način. Ali to bi zahtijevalo sveobuhvatnu reformu složenog njemačkog školskog sistema.

„Po meni je jedna stvar jasna: nema promjena u obrazovnom sistemu zato što previše ljudi na vlasti želi da sve ostane po starom, nisu otvoreni za reforme“, kaže Gertner za DW.

Više od 40 odsto birača u Njemačkoj starije je od 60 godina i oni redovno izlaze na izbore. Nasuprot tome, samo 13 procenata od oko 59 miliona birača mlađe je od 30, pokazuju podaci Saveznog zavoda za statistiku.

„Mi smo generacija koju političari ignorišu, jer ako želite da pobijedite na izborima, morate da se fokusirate na penzionere“, kaže Gertner.

Nova generacija čitalaca

Rezultati istraživanja Napredak u međunarodnoj studiji čitalačke pismenosti (PIRLS) iz 2021. godine pokazali su da svako četvrto dijete u četvrtom razredu u Njemačkoj nije dostiglo minimalni nivo čitalačkog razumijevanja.

Petnaestogodišnjaci u Njemačkoj takođe su 2023. postigli najlošije rezultate do sada u čitalačkim vještinama na PISA-testiranju.

Ipak, slika nije sasvim crna. Istraživanje JIM iz 2024. pokazalo je da, iako četvrtina mladih kaže da im se ne dopadaju knjige koje preporučuju nastavnici i roditelji, oni ne čitaju manje nego ranije: onlajn zajednice poput #BookTok i književni klub Service95 pjevačice Due Lipe pomogli su da se pojavi nova generacija strastvenih čitalaca.

Suzane Lin-Klicing, bivša nastavnica njemačkog i predsjednica Udruženja njemačkih filologa koje okuplja 90.000 nastavnika, slaže se da volja za čitanjem postoji — ali bi, kako dodaje, mladi trebalo da imaju više uticaja na izbor obavezne lektire u školama.

„Mislim da bi bilo dobro da imamo reprezentativniji izbor tekstova, a ne samo djela starih bijelih muškaraca“, rekla je Lin-Kicing za DW. „To bi svakako pomoglo da iskustva, perspektive i glasovi žena i ljudi s korijenima van Njemačke postanu vidljiviji i vrjednovaniji.“

Prema njenom mišljenju, učenici bi trebalo da čitaju bar jedno klasično i jedno savremeno djelo, pri čemu bi se o izboru trebalo dogovarati i sa samim đacima.

Ona ističe i značaj klasične književnosti kao sredstva da razumijemo prošlost, jednako koliko i budućnost. Nije riječ o održavanju postojećih struktura moći, već o mogućnosti da ih sagledamo kritički, kaže Lin-Klicing i zaključuje:

„Moramo da naučimo da razumijemo i pravimo razlike — da shvatimo da način na koji danas razmišljamo nije uvijek bio takav.“