Peter Hile, Kira Šaht  [ DW ]

16. 09. 2025. 06:31

Koliko je stvarno kriminala u Njemačkoj?

„Nova Njemačka“ je sramota, farsa, kaže Kurt Kaz. U jednom videu, ovaj južnoafričko-njemački putopisni bloger predstavlja frankfurtsku četvrt oko željezničke stranice. On je vidi kao novu njemačku normalnost: „potpuno u rukama kriminala, ilegalnih imigranata i droge.“

Zavisnici od droge leže pored puta, sumnjivi diler mu prijeti, žena baca flašu: takve scene, uz ksenofobne komentare, omogućile su mu više od šest miliona pregleda na Jutjubu i više od deset miliona na TikToku. Sličnih videa o kriminalu u Njemačkoj ima u izobilju. Čini se da pogađaju „u centar". Ali odražavaju li oni i stvarnost?

Opasnost vjerovatnija u gradu nego na selu

Za frankfurtski kvart pored Glavne željezničke stanice dugo je bila svojstvena prostitucija, kaže kriminološkinja Suzane Karštet u intervjuu za DW. „To je dovelo do nasilnog kriminala i kriminala povezanog s drogom." Postoje izolovana područja s vrlo visokom stopom kriminala, kaže. Kao i u mnogim drugim zemljama, stopa kriminala je veća u gradovima nego u ruralnim područjima.

Na primjer, policija u Bremenu, Berlinu i Frankfurtu bilježi posebno visok broj krivičnih djela. To je djelimično zato što je tamo veća društvena nejednakost nego u ruralnim područjima. Ali generalno se Njemačka može smatrati „vrlo bezbjednom zemljom" , kaže Karštet. „Kao i u drugim zapadnoevropskim zemljama, stopa kriminala je ovdje opala u odnosu na osamdesete i devedesete".

Jedan od pokretača ovog pada je tehnološki napredak, kaže Karštet. Na primjer, danas je teže provaliti u automobil nego što je to nekada bilo. Ali kako Njemačka kotira u međunarodnom poređenju kada je riječ o stopi kriminala? Najbolje je da se tu pogledaju stope ubistava, kaže Karštet, koja potiče iz Hamburga i predaje i istražuje na Univerzitetu Grifit u Australiji. „Neki od mojih kolega stopu ubistava nazivaju zlatnim standardom za međunarodno upoređivanje. Jer postoje serije podataka koje idu daleko u prošlost, na primjer podaci Ujedinjenih nacija. I to je dobar pokazatelj teških nasilnih zločina.“

Sa 0,91 planiranih, odnosno namjernih (ili ciljanih) ubistava na 100.000 stanovnika u 2024. godini, Njemačka je na 147. mjestu u svijetu. Zemlje poput Južnoafričke Republike i Ekvadora imaju stope veće od 40 ubistava na 100.000 stanovnika. Sjedinjene Države imaju stopu od 5,76.

Prije samo 20 godina, je Njemačka sa 2,5 ubistva na 100.000 stanovnika, imala znatno više ubistava kao i ubistava iz nehata. Uprkos dugoročnom padu stope ubistava, Njemačka je nedavno doživjela porast stope određenih delikata – a posebno nasilnih zločina.

Karštet ističe da su obično mladi muškarci ti koji postaju nasilni. Stoga migracije takođe tu igraju određenu ulogu, kaže ona. „U mnogim zapadnoevropskim zemljama došlo je do porasta grupe mladića koji su često dolazili bez porodice i žive u tim zemljama bez društvene kontrole. Mnogi od njih su duboko traumatizovani svojim ratnim iskustvima." Ovaj izazov se mora riješiti, kaže ona. S uspješnom integracijom, smanjuje se i stopa kriminala, dodaje naša sagovornica. Faktori poput nezaposlenosti i nedostatka perspektive podstiču kriminal, a ne određena zemlja porekla: „Ako pogledamo odnos između migracija i kriminala uopšte, otkrivamo da su migranti rjeđe počinioci krivičnih djela od domaćeg stanovništva.“

Mnogo toga ostaje skriveno u mraku...

To pokazuje, na primjer, jedna studija ifo instituta. Zaključuje se da, osim pola i dobi, lokacija igra posebno važnu ulogu. Kriminološkinja Gina Roza Volinger iz Policijske akademije u Kelnu objašnjava da se migranti češće sele u gradove nego u ruralna područja. „A urbana područja su puno jače povezana s kriminalom. Dakle, nije sama karakteristika migranta ta koja objašnjava kriminal.“ To je takođe vidljivo u studijama koje se ne temelje na policijskim podacima, već na anketama.

„To je dobro istraženo u području maloljetničke delinkvencije i jasno pokazuje: uzroci nasilja su potpuno isti kod njemačke i nenjemačke omladine. Ali faktori rizika su veći među migrantskom omladinom.“ To uključuje obrazovni nivo, iskustva nasilja, na primjer, u roditeljskom domu ili pridržavanje takozvanih normi muškosti koje legitimizuju nasilje, kaže ona.

Savezna kancelarije kriminalističke policije prvenstveno prikuplja podatke o kriminalu u Njemačkoj. Svake godine objavljuje Policijsku statistiku kriminala. Međutim, ona uključuje samo slučajeve koji su prijavljeni policiji. Takozvana tamna brojka, odnosno stvarno stanje, zato ostaje – nepoznata. To može da bude problematično ako se određeni zločini prijavljuju rjeđe od drugih. Ili ako su određene grupe ljudi, poput onih koje se doživljavaju kao „strane", češće izložene prijavljivanju od drugih grupa. To može, na primjer, dovesti do potcjenjivanja stvarne stope porodičnog nasilja u zemlji.

Nasilje u sopstvenom okruženju

Kada je riječ o seksualnom nasilju, ono se uglavnom dešava u bliskom okruženju. „Nema tu puno nasilja stranih počinitelja", kaže Karštet. „Često se to naime događa u bliskim vezama. Na primjer, počinilac zna da bude ujak, očuh, učitelj ili trener. Bilo je incidenata poput dočeka Nove godine 2015. u Kelnu, gdje su stranci očito napadali ljude, ali to se događa vrlo rijetko."

Sama Karštet napustila je Njemačku pre 25 godina, najprije je boravila u Engleskoj, a sada u Australiji. Kako se osjeća kada danas posjeti svoj rodni grad Hamburg? Kaže da se ovdje oduvijek osjećala bezbjedno. „Čak i u podzemnoj željeznici. Sve u svemu, Njemačka je bezbjedna i prijateljska zemlja." A zatim dodaje: bezbjedna je, ali možda ne baš toliko prijateljska kao Australija.