Tobijas Kojfer  [ DW ]

20. 09. 2025. 10:49

Zbog Trampovih carina jeftinija hrana u Meksiku i Brazilu

Dok potrošači u SAD kukaju zbog povećanja cijena hrane, u Latinskoj Americi cijene padaju. To ima veze i sa Trampovom carinskom politikom.

U supermarketu u aveniji Bolivar u Rio de Žaneiru kupci se iznenađuju: cijene kafe i mesa osjetno su niže nego ranije. „Najzad jedna dobra vijest u ovim teškim vremenima", kaže Žilijen Freitas za DW.

Njenu ocjenu potvrđuje i aktuelno istraživanje Instituta za statistiku i socioekonomske studije (Dieese) i Nacionalnog snabdijevačkog društva (Conab). Prema njemu, cijene osnovnih namirnica u avgustu su u poređenju sa julom pale u 24 od 27 glavnih gradova brazilskih saveznih država. Namirnice poput paradajza, mesa, pirinča i kafe postale su jeftinije.

Carine kao uzrok kretanja cijena

„U poljoprivredi živimo od ciklusa. Kod kafe smo, na primjer, imali dobru žetvu, što je naravno povećalo ponudu i oborilo cijene. Sa mesom je slično: ciklus stočarstva je trenutno u fazi visokog prinosa tovne stoke, pa domaće tržište osjeća pad cijena", objašnjava za DW Leandro Dijaz sa brazilske platforme AgroDeri.

Ali, dodaje on, tu postoji još jedan faktor: carine SAD na brazilske proizvode. „Previsoke carine izazivaju inflaciju u zemlji i koče konkurentnost u inostranstvu", kaže Dijaz. Drugim riječima, potrošači u SAD trenutno osjećaju rast cijena hrane na koju je Vašington uveo carine. Obrnuto, u zemljama porijekla cijene tih proizvoda padaju.

„U Brazilu imamo kratkoročni efekat zbog carina na ravnotežu između ponude i potražnje kod artikala koji podležu carinama, dakle kafe i mesa", potvrđuje za DW ekonomista Daglas Eustakio iz „Grupo Boticario".

Proizvodi koji su djelimično ili potpuno bili namijenjeni američkom tržištu, zbog carinasada ostaju u Brazilu. „I taj višak snabdijeva domaće tržište". Kod mesa pad cijena traje nešto duže, ali su cijene tokom nedjelja i mjeseci već opale.

Kratkoročno snižavanje cijena, dugoročne posljedice

Sličan efekat kao u Brazilu primijećen je nedavno i u Meksiku. Tamo je paradajz postao jeftiniji: Havijer Rejes Eskamija, predsjednik regionalnog Udruženja stočara sjevera rekao je za portal Milenio:

„U regionu imamo visoku proizvodnju, a proizvođači sa sjevera zemlje pokušavaju da je prodaju u centralnim saveznim državama umjesto da je izvoze u SAD, pa cijena pada."

Dok se potrošači u zemljama izvoznicama, kao u Brazilu i Meksiku, kratkoročno mogu radovati nižim cijenama, carine bi dugoročno mogle imati negativne posljedice, kaže brazilska ekonomistkinja Dirlen Silva za DW:

„Ako proizvođač izgubi pristup važnom tržištu poput američkog, nema više podsticaj da investira", kaže Silva. To znači manje tehnologije, manju produktivnost, pa čak i gubitak kvaliteta. Vremenom bi proizvodnja mogla opasti, a cijene ponovo porasti – što bi onda išlo na štetu domaćih potrošača.