Ana Munjoz Padros, Žan-Mišel Bos  [ DW ]

20. 09. 2025. 09:30

Kritični minerali mogu da budu budućnost Afrike

Od pametnih telefona do satelita, kritični minerali su sastavni dio tehnologije koju ljudi širom svijeta svakodnevno koriste. Što se vlade više trude da pronađu načine usporavanja klimatskih promjena, to potražnja za kritičnim mineralima – koji su temelj saobraćaja i infrastrukture za obnovljivu energiju uz manje zagađenja – dodatno raste.

Niz afričkih zemalja igra sve važniju ulogu u proizvodnji kritičnih minerala. Većina svjetskog kobalta, platine, tantala i mangana se vadi upravo na afričkom kontinentu. Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), kritični minerali bi u narednih 25 godina mogli povećati bruto društveni proizvod podsaharske Afrike za 12 odsto. U stvari, kako MMF navodi, globalna energetska tranzicija – ako se pravilno sprovede – ima potencijal da transformiše region.

Trka za eksploatacijom kritičnih minerala već je preoblikovala gradove i izazvala sukobe između zemalja poput Demokratske Republike Kongo i Ruande. „Doprinijećemo rješavanju klimatskog problema, ali nažalost možda nećemo imati koristi kakvu bi trebalo da imamo“, rekao je Silven Ilunga Muleka, viši tehničar za metalurgiju u Kolveziju, na jugu Konga. On je predvodnik u pokušajima da se njegova zajednica preseli, jer širenje rudarskih operacija primorava stanovnike da odu.

„Mnoge afričke zemlje imaju slabe vlade, pa je širom Afrike veliki izazov da se obezbijedi da rudarske kompanije poštuju ekološke principe", rekao je Džimi Munguriek, advokat i direktor kancelarije organizacije Resource Matters u Kongu, To je nevladina organizacija koja se fokusira na istraživanja i zagovara zaštitu prirodnih resursa.

Negativni ekološki uticaji rudarenja uključuju zagađenje vode, kaže Munguriek, a „prihodi ostvareni eksploatacijom strateških minerala nisu nužno pravedno podijeljeni između države i lokalnih zajednica“.

U 2024. godini, Agencija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih nacija (UNCTAD) procijenila je da afričke zemlje ostvaruju samo oko 40 odsto potencijalnih prihoda od eksploatacije kritičnih minerala.

Koje zemlje imaju najviše kritičnih minerala?

Pošto su nalazišta kritičnih minerala rasuta širom kontinenta i svijeta, neki regioni su u velikoj mjeri zavisni od drugih kada je riječ o snabdijevanju tim mineralima. Na primjer, Evropska unija je identifikovala 34 sirovine kao ključne za svoju ekonomiju; većina se nalazi van granica EU.

Skoro 70 odsto globalne proizvodnje platine – metala koji se koristi u gorivnim ćelijama i digitalnim alatima poput hard diskova – smješteno je u Južnoj Africi. Kongo ima otprilike isti procenat globalne ponude kobalta, koji se koristi u baterijama za električne automobile i u skladištenju solarne energije.

Veliki dio koltana iz Konga, iz kojeg se vadi metal tantal, kopa se u istočnim djelovima zemlje, gdje je vlada u oružanom sukobu sa pobunjenicima M23 koje podržava Ruanda.

Druge afričke zemlje posjeduju manje, ali značajne rezerve kritičnih minerala. Na primjer, Gana je 2023. godine proizvela oko 4 odsto ukupne svjetske količine mangana – minerala ključnog za proizvodnju čelika koji se koristi za izgradnju vjetroturbina i robota.

Šta čini ove minerale „kritičnim“?

Što svijet postepeno prevazilazi fosilna goriva, kritični minerali postaju neophodni za nove tehnologije, uključujući dronove i robotiku. Očekuje se da će potražnja za kritičnim mineralima iz sektora čiste energije – za proizvode poput električnih motora i solarnih ćelija – porasti sa oko 10.000 kilotona u 2024. na više od 20.000 kilotona do 2035.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), bez ovih materijala, obnovljivi izvori energije, sektor odbrane i druge strateške industrije suočiće se sa ozbiljnim poremećajima: cijene će rasti, radna mjesta će nestajati, a energetska tranzicija će se usporiti.

Neki minerali su traženiji od drugih. U sektoru čiste energije, grafit se uglavnom koristi u električnim vozilima, čija je prodaja porasla za 25 odsto u 2024. Međutim, rastuća upotreba silicijuma – materijala koji poboljšava performanse anoda i baterija za električna vozila – kao i prelazak na sintetički grafit, smanjiće potrebu za prirodnim oblikom ovog minerala do 2045.

Bakar, koji se dugo koristi u tradicionalnim tehnologijama, ostaće u narednim godinama najtraženiji metal i za čiste tehnologije poput električnih vozila i fotonaponskih sistema. Prema najnovijim prognozama IEA, potražnja za litijumom, vanadijumom i manganom drastično će porasti u naredne dvije decenije.

Kako su se mijenjale cijene kritičnih sirovina?

Nakon skokova cijena u 2022. i 2023. godini, tržišne vrijednosti baterijskih metala, bakra i rijetkih zemalja su se vratile na nivo s početka 2020. godine. Baterijski metali i bakar su generalno blago porasli u proteklih pet godina, dok su rijetke zemlje blago pale – iako se očekuje da će potražnja rasti.

Cijene kobalta su blago porasle od februara, ali cijena po toni je sada skoro trećina one iz 2022. godine.

Ovaj pad se pripisuje globalnoj prekomernoj proizvodnji. Takođe se sumnja da Kina vještački drži cijene niskim kako bi izgradila strateške rezerve.

S druge strane, razvoj i širenje tehnologija čiste energije stvara dodatni pritisak na cijene. Litijum-jonske baterije koje ne koriste kobalt nude proizvođačima alternativu, čime se smanjuje zavisnost od Kine, za koju se očekuje da će do 2030. rafinisati više od 70 odsto svjetskog kobalta.

Gdje afričke zemlje izvoze svoje kritične minerale?

U 2023. godini, Afrika je izvezla kritične minerale u vrijednosti od oko 266 milijardi dolara, što prema podacima UN-a čini 10,6 odsto svjetske trgovine.

Na Kinu, koja je najveći svjetski uvoznik kritičnih minerala, otpada najveći dio izvoza iz Afrike. Ostali uvoznici su Indija, Australija i Norveška.

Mauritanija, Angola i Uganda izvoze preko 98 odsto svojih ukupnih kritičnih minerala u Kinu. Kongo izvozi 88 odsto; Obala Slonovače oko 50 odsto.

Munguriek iz organizacije Resource Matters kaže da je to zato što „Kina vlada tržištem kritičnih minerala i nije rigorozna kada je riječ o poštovanju pravila o dobroj upravi, transparentnosti, odgovornosti, kao i ljudskim i ekološkim pravima. Ako Zapad želi ponovo da više ulaže u sektor kritičnih minerala, afričke države će morati da uvedu pravila o transparentnosti, odgovornosti i dobroj upravi".

U 2025. godini, Demokratska Republika Kongo je ušla u pregovore sa Ruandom o potencijalnom mirovnom sporazumu, prema kojem bi Kongo obezbijedio Sjedinjenim Državama pristup kritičnim mineralima u zamjenu za posredovanje.

Da li je regionalna prerada sljedeći korak?

Bum kritičnih minerala može donijeti mnoge „prilike“, ali i potencijalne rizike za zemlje koje zavise od izvoza ovih resursa, upozorio je UNCTAD 2024. godine.

„Da bi u potpunosti iskoristile svoje rudno bogatstvo, zemlje u razvoju moraju da pređu izvan same eksploatacije sirovih minerala i napreduju duž lanca vrijednosti“, navodi se u izvještaju UNCTAD-a.

To znači da bi afrički proizvođači mogli da izvoze kritične minerale po višim cijenama ako ih prerade nakon eksploatacije. Prema Afričkoj razvojnoj banci, kontinent ima minerale potrebne za proizvodnju litijumskih baterija, ali samo 10 odsto ukupne vrijednosti – od rudarenja do gotovog proizvoda – ostaje u Africi,.

Međutim, lokalna prerada zahtijeva veliku količinu energije. „Potreban nam je ogroman izvor električne energije“, rekao je Munguriek. „Uzmite Kongo kao primjer: zakon kaže da kompanije ne smiju izvoziti sirove minerale, ali energetski deficit je prepreka za njihovu preradu."

Iako rudarski zakon iz 2018. u Kongu generalno zabranjuje izvoz sirovih minerala, pravni izuzeci omogućavaju Kini da uzme gotovo sav sirovi kobalt iz zemlje. Istovremeno, UN je izvijestio da su tokom 2024. pobunjenici M23 mjesečno prošvercovali najmanje 150 tona koltana iz Konga u Ruandu, što je dovelo do zasićenja tržišta mineralima sumnjivog porijekla u regionu Velikih jezera, koji inače ima dobro kontrolisan lanac snabdijevanja.

„Energetska politika će voditi ka lokalnoj preradi, što će donijeti dodatnu vrijednost“, rekao je Munguriek. „Ali bez dobre uprave to neće uspjeti. Afrika mora preduzeti stroge mjere protiv korupcije i sarađivati sa drugim zemljama.“