Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Aleksander Frojnd  [ DW ]

06. 10. 2025. 12:17

7 zanimljivih činjenica o Nobelovoj nagradi

Nobelova nagrada - medalja

Nobelov komitet u Stokholmu saopštio je u ponedjeljak 6. oktobra da su Nobelovu nagradu za medicinu dobili troje naučnika: Meri E. Brankou, Fred Remzdel, oboje iz SAD, kao i Šimon Sakaguči iy Japana. Nagrada ima dodijeljena za istraživanja u oblasti periferijske imunološke tolerancije.

A evo nekih zanimljivih činjenica o Nobelovoj nagradi:

1. Nobelova nagrada kao porodična tradicija porodice Kiri

Marija Kiri je i dalje jedinstvena: jedina je osoba koja je dobila Nobelove nagrade za dvije prirodne nauke,1903. fizika i 1911. hemija, za revolucionarna istraživanja radioaktivnosti i otkriće novih elemenata.

Marija i Pjer Kiri sa cerkom Irenom (1904)

Njena ćerka Irena Žolio-Kiri nastavila je tradiciju i 1935. zajedno sa suprugom Frederikom dobila Nobelovu nagradu za hemiju za otkriće vještačke radioaktivnosti, tj. proizvodnju vještačkih radioaktivnih izotopa u laboratoriji. Tako je porodica Kiri kroz dvije generacije postala jedna od najpoznatijih dinastija dobitnika Nobelovih nagrada u istoriji nauke.

2. Mileva Marić i Albert Ajnštajn: razvod sa Nobelovom garancijom

Albert Ajnštajn je obećao svojoj prvoj ženi Milevi Marić u ugovoru o razvodu iz 1919. da će joj isplatiti cjelokupnu novčanu nagradu buduće Nobelove nagrade – u trenutku kada je još nije ni dobio. Kada je 1921. zaista dobio Nobelovu nagradu, novac je, kako je dogovoreno, prebačen Milevi, čime je mogla da nastavi da živi u Švajcarskoj sa dvojicom sinova od kojih jedan zavisio od medicinske njege cijelog života.

Mileva Marić i Albert Ajnštajn, 6.januara 1921.

3. Ajnštajnov paradoks: nagrada da, ali ne za teoriju relativnosti

Nobelov komitet godinama je odbijao teoriju relativnosti jer im je djelovala previše spekulativno i teorijski, a više su cijenili eksperimentalne dokaze.

Tek kada je pritisak stručne javnosti porastao, Ajnštajn je 1921. dobio Nobelovu nagradu – ali ne za teoriju relativnosti, već izričito za objašnjenje fotoelektričnog efekta, koji je bio mjerljiv i praktično dokaziv. Teorija relativnosti čak nije ni pomenuta u zvaničnom obrazloženju jer je i dalje nailazila na otpor u komitetu.

4. Matematika i mit o ljubomornom osnivaču nagrade

Popularna priča da Alfred Nobel nije ustanovio nagradu za matematiku zbog afere svoje žene sa matematičarem – nija istinita. Nobel nikada nije bio u braku. Mnogo je vjerovatnije da Nobel matematiku nije smatrao neposredno „korisnom za čovječanstvo", pa ju je izostavio iz svoje zadužbine.

Afred Nobel (1833-1896)

5. Svijet muškaraca: ignorisane naučnice

Lize Majtner je bila ključna u otkriću nuklearne fisije, ali je Nobelovu nagradu 1944. dobio samo Oto Han. Majtner je bila nominovana čak 48 puta, ali nikada nije dobila nagradu.

Slično se desilo i Džoslin Bel Bernel, koja je otkrila pulsare – brzo rotirajuće, snažno magnetizovane neutronske zvijezde. Entoni Hjuviš 1974. dobio Nobelovu nagradu za astronomiju, a Bernel je bila ignorisana. Iako je njen doprinos međunarodno priznat, Nobelov komitet ga je zanemario. Ovi slučajevi danas simbolizuju strukturnu diskriminaciju žena u nauci.

6. Medalja kao aukcijska roba

Nobelova medalja Fransisa Krika prodata je na aukciji 2013. nakon njegove smrti – zbog poreskih dugova. Dostigla je cijenu od preko dva miliona dolara. Krik je medalju dobio 1962. za otkriće strukture DNK.

Džejms Votson, njegov kolega, prodao je svoju medalju 2014. za oko 4,8 miliona dolara, ali mu je novi vlasnik kasnije vratio medalju.

Medlja na aukciji

7. Nobelova nagrada ponekad potpuno promašena

Nobelova nagrada nikada nije zvanično povučena – čak ni kada se ispostavilo da su neka nagrađena „otkrića" bila pogrešna. Na primjer, danski ljekar Johan Fibiger dobio je 1926. Nobelovu nagradu za medicinu za pogrešno „otkriće" da jedan crv izaziva rak.

Lobotomija koju je razvio Antonio Egas Moniz (medicina 1949) – presjecanje nervnih puteva u čeonom režnju mozga za liječenje psihičkih bolesti – danas se smatra neefikasnom i štetnom.

U novije vrijeme, neka istraživanja Nobelovca, poput Grega Semenze (medicina 2019), povučena su zbog netačnih ili manipulativno predstavljenih podataka, iako se njegova glavna otkrića i dalje smatraju validnim.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније