Nik Martin  [ DW ]

09. 10. 2025. 07:36

Njemačka auto-industrija grozničavo traži izlaz iz krize

Nikada do sada podrška države nije bila toliko presudna za opstanak njemačke automobilske industrije. Krizni „Automobilski samit“ (Autogipfel) ovog četvrtka (9.10.) u Berlinu između političkih lidera, predstavnika automobilske industrije i sindikata, događa se u trenutku duboke krize i u vrijeme kada se taj sektor suočava sa stagnacijom, masovnim otkazima i teškim prelaskom na električna vozila.

Nekada dominantni po inženjerskoj profinjenosti i prestižu brendova, proizvođači poput Folksvagena, BMW-a i Mercedesa sada zaostaju za kineskim konkurentima u softverskim inovacijama i osvajanju tržišta električnih vozila. Kineske kompanije poput BYD i Nia agresivno se šire na evropsko tržište, nudeći jeftinija i tehnološki naprednija električna vozila.

U međuvremenu, protekcionističke politike američkog predsjednika Donalda Trampa nanjele su dodatni udarac najvažnijem izvoznom tržištu njemačke automobilske industrije.

Merc podržava odlaganje zabrane dizel i benzinskih vozila

Sada se gomilaju signali koji ukazuju na to da se Berlin, tokom ovog ključnog sastanka sa automobilskim sektorom, priprema za odlučan odgovor.

Njemački kancelar Fridrih Merc pozvao je na ukidanje planirane zabrane motora s unutrašnjim sagorijevanjem u Evropskoj uniji, koja bi trebalo da stupi na snagu 2035. godine.

Ta mjera, uvedena prije tri godine, predviđa visoke kazne za proizvođače automobila ako ne uspiju da smanje emisije ugljen-dioksida, ali su je Mercovi konzervativci nazvali „ludačkom košuljom“ za konkurentnost automobilske industrije. Zabrana je trenutno predmet revizije u Briselu zbog snažnog lobiranja automobilske industrije.

Merc je u ponedeljak izjavio da je planirana zabrana „pogrešna“, dodavši: „Ne treba da zabranjujemo, već da omogućavamo tehnologije. To je moj cilj.“

Povjerenje potrošača u električna vozila je ključno

Kreg Mejli, glavni strateg istraživačke kuće Cox Automotive, smatra da bi Merc pozivom na odlaganje mogao da podrije povjerenje u prelazak na električna vozila.

„Potrošačima je potrebna jasnoća, a ne dvosmislenost u ovim nesigurnim tržišnim uslovima“, ukazuje Mejli za DW. „Iako neki izražavaju zabrinutost da rok 2035. sputava inovacije, potrošačima je potrebna sigurnost da je električni prevoz tehnologija budućnosti.“

Drugi analitičari, poput Sandera Tordoira, glavnog ekonomiste londonskog Centra za evropsku reformu (CER), smatraju Mercovu odbranu benzinaca i dizelaša „sporednom predstavom“ u odnosu na mnogo veću prijetnju s kojom se Njemačka suočava.

„Teško je tvrditi da je rok od deset godina glavni razlog zbog kojeg je Njemačka izgubila polovinu neto izvoza automobila u poslednje četiri godine“, rekao je Tordoir za DW. „Očigledno se događa nešto drugo – a to je Kina. Zato je potreban industrijski i trgovinski odgovor na Kinu.“

Tordoir je dodao da nije jasno može li Njemačka sama tako lako da poništi regulativu Evropske unije, dok lokalni mediji izvještavaju da bi kompromis mogao da bude postignut na sastanku u četvrtak, kojim bi se omogućila prodaja hibridnih vozila – onih koja kombinuju bateriju i motor sa unutrašnjim sagorijevanjem – i posle 2035. godine.

Subvencije za električna vozila mogle bi da ožive industriju

Uoči razgovora, njemački ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je produženje poreskih olakšica za električna vozila kako bi se ponovo podstakla potražnja – kako u privatnom, tako i u privrednom i javnom sektoru. Poreska olakšica, koja je trebalo da istekne 1. januara 2026, sada bi trebalo da bude produžena do kraja 2030. godine.

„Očigledan korak bio bi ponovno uvođenje subvencija za kupovinu električnih vozila, koje je Njemačka ukinula krajem 2023, a zatim njihovo usklađivanje na nivou Evropske unije“, kaže Tordoir iz CER, aludirajući na popust do 7.500 evra za kupovinu novog električnog vozila. „Na cijelom kontinentu postoji višak kapaciteta i manjak potražnje za evropskim automobilima. Zato moramo da djelujemo u sektoru potražnje.“

Njemački poslovni dnevnik Handelsblat izvijestio je ovog utorka da Berlin želi da poveže podršku automobilskoj industriji s pomoći domaćem sektoru proizvodnje čelika. Time bi se proizvođačima automobila mogli ublažiti ciljevi za emisije CO₂ ako koriste evropski „zeleni“ čelik, koji je ekološki prihvatljiviji od kineskog.

Automobilski sektor suočen s jednom od najtežih godina

Problemi nemačke auto-industrije opisuju se kao „polikriza“ – obilježena usporenom prodajom električnih automobila, žestokom kineskom konkurencijom, rastućim američkim carinama, visokim troškovima energije i rada, kao i strukturnim promjenama prema elektromobilnosti.

U prvoj polovini 2025. Mercedes-Benc je zabilježio pad dobiti od 56 odsto, na 2,7 milijardi evra, Folksvagenov operativni profit pao je za trećinu, na 6,7 milijardi evra, dok je BMW-ova dobit prije oporezivanja smanjena za 29 procenata, odnosno na 4,02 milijarde evra.

Izvoz automobila iz Evrope u Kinu, u čemu dominira Njemačka, pao je za 42 odsto u prvoj polovini godine, pokazuju podaci Evrostata. U istom periodu izvoz u SAD smanjen je za 13,6 procenata.

Sektor je izgubio oko 6,7 odsto radne snage u Njemačkoj, skoro 52.000 dobro plaćenih radnih mjesta – i to, prema izvještaju globalne konsultantske kuće EY, između juna 2024. i juna 2025. godine.

Kriza se proširila i na dobavljače djelova, pri čemu je skoro polovina njih, prema istraživanju Njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), opisala svoje trenutno stanje kao „loše“ ili „veoma loše“.

Skoro dvije trećine dobavljača planira otpuštanja, a oko 80 odsto planira odlaganje, preseljenje u inostranstvo ili otkazivanje planiranih ulaganja. Gotovo niko ne planira njihovo povećanje, jer ne očekuju poboljšanje poslovnih uslova u skorije vrijeme, pokazalo je istraživanje objavljeno ove nedelje.

Povećati potražnju u EU i oštrije odgovoriti Kini?

Tordoir je pozvao Berlin i Brisel da više pažnje posvete jačanju evropske automobilske industrije u cjelini, ističući da Francuska, Italija i Španija takođe gube udio na svetskom tržištu u korist Kine.

„Najbolji izlaz je podstaći sopstveno, evropsko tržište, koje je i dalje veliko i koje ima potencijal da stvori veću potražnju nego sada“, objašnjava Tordoir za DW.

Francuska je, na primjer, revidirala svoj program podsticaja do 7.000 evra po vozilu tako da isključi one izvan EU, uključujući i kineska vozila proizvedena uz energiju s visokim udjelom uglja. Kineska električna vozila suočena su i sa carinama EU do 45,3 odsto, iako su mnogi proizvođači dogovorili znatno niže stope.

Neki analitičari smatraju da bi EU trebalo da usvoji globalnu strategiju za ograničavanje poplave kineskih električnih vozila koja dobijaju velike subvencije Pekinga. To se, kažu, može postići jačanjem odnosa s drugim velikim proizvođačima automobila u svijetu, poput Japana, Južne Koreje, Sjedinjenih Država i Velike Britanije.

Njemačka auto-industrija je pogođena, ali ne i poražena

Uprkos brojnim izazovima, proizvodnja automobila u Njemačkoj daleko je od kraja. Uz pravi spoj politika i strateških ulaganja, mnogi stručnjaci veruju da ta industrija može da dobije potrebno vrijeme za prilagođavanje, inovacije i zadržavanje konkurentnosti na brzo promjenljivom globalnom tržištu.

Sander Tordoir, na primjer, vjeruje da evropska automobilska industrija „ima još prostora za napredak, a Evropa definitivno ima potencijal da izgradi automobile budućnosti“.

„Vrijedi pružiti određenu podršku kako bi se ostalo u trci i kako bi se prelazak u novu eru sproveo na pravi način“, poručuje Sander Tordoir, glavni ekonomista londonskog Centra za evropsku reformu.