Andreas Nol  [ DW ]

11. 10. 2025. 13:31

Francuski premijer u ostavci - novi mandatar

Još početkom nedjelje mnogi su već pisali političke oproštaje od Makronovog bliskog saradnika i premijera. „Pitao sam se da li u ovoj zemlji još postoji neki degolista", pohvalio je lider socijalista Olivije For svog političkog protivnika u ponedjeljak na mreži Iks. Lekorni je upravo – samo nekoliko sati nakon što je u Jelisejskoj palati predstavio svoj kabinet – podnio ostavku. „Jedan je postojao, i upravo je dao ostavku sa dostojanstvom i čašću“, napisao je For o premijeru sa najkraćim stažom u Petoj republici.

Makronov posljednji adut?

Ponovno imenovanje istog čovjeka sada osujetilo je sve ambicije Socijalističke partije (PS) da konačno preuzme funkciju premijera. Otkao je Makron raspisao prevremene parlamentarne izbore tokom ljeta 2024, nijedna politička snaga u Narodnoj skupštini nema većinu. Međutim, savez koji se predstavio kao NFP – Novi narodni front – sastavljen od socijalista, komunista, zelenih i ljevičarskih populista iz „Nepokorene Francuske" (La France Insoumise, LFI), ima više poslaničkih mjesta nego dva preostala velika bloka – desničarski Nacionalni savez (RN) Marin Le Pen i Žordana Bardele, kao i predsjednički blok proširen konzervativnim republikancima (LR).

Makron je do sada uvijek birao premijere iz svojih redova. Međutim, i Mišel Barnije i Fransoa Bajro su pali u parlamentu. Da li je, dakle, vrijeme za kohabitaciju – saradnju predsjednika s opozicionim blokom? I dok je savez s ljevičarskim populistima unaprijed isključen, djelovalo je da je ipak moguć dogovor sa socijalistima.

Lekornijeva nemoguća misija

U petak je Makron pozvao lidere stranaka – nije pozvao šefove krajnje ljevice i desnice – u Jelisejsku palatu kako bi se pronašlo rješenje za političku blokadu. Već naredne nedelje budžet za 2026. mora biti podnijet parlamentu kako bi se ispoštovali ustavni rokovi. Kreditne agencije i poslovni krugovi su već zabrinuti zbog visokog javnog duga i političkih previranja, jer je u pitanju stabilnost Francuske.

Napetost je posebno velika u vezi sa pitanjima oko kojih je Francuska godinama oštro podijeljena – socijalna politika, starosna granica za penziju i budžetska disciplina. Za razliku od Njemačke, gdje su kompromisi dio političke svakodnevice, u Francuskoj ne postoji tradicija širokih koalicionih vlada. Mjere štednje koje su prethodne vlade planirale za narednu godinu za socijaliste idu predaleko, dok Makron striktno odbacuje ideju o povlačenju ili suspenziji nepopularne penzione reforme.

Socijalisti kao ključ

Socijalisti, čiji bi glasovi mogli odlučiti sudbinu nove vlade, sada vrše dodatni pritisak na premijera. Ako Lekorni odbije da „odmah i u potpunosti suspenduje“ penzionu reformu, parlament će ga oboriti, rekao je u subotu ujutro generalni sekretar socijalista Pjer Žuve za agenciju AFP. U svom ekspozeu, premijer mora takođe da obeća da više neće koristiti član 49.3, koji omogućava usvajanje budžeta bez glasanja u parlamentu. „Ako se to ne dogodi“, rekao je Žuve, „poslanici će mu izglasati nepovjerenje“.

Posmatrači govore o političkom plesu na ivici. Lekorni ne smije da potpuno uvrijedi ljevicu – ali istovremeno ne smije da pokaže slabost pred predsjedničkim taborom. „Naznačio je da bi mogao suspendovati penzionu reformu, kojom se starosna granica za odlazak u penziju postepeno podiže sa 62 na 64 godine, ukoliko dobije podršku ili toleranciju sa lijeve strane“, analizira Jakob Ros iz Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) – što bi, kako dodaje ekspert za Francusku, bio „fatalan signal“.

Le Pen osjeća svoju šansu

I dalje nije poznato kako će izgledati Lekornijev drugi kabinet. Pritisak na premijera i predsjednika je ogroman – i to ne samo sa lijeve strane. Proteklih dana, nekoliko bliskih Makronovih saveznika se distanciralo od predsjednika. Bivši premijer Eduar Filip, čija stranka Horizonti trenutno ima ministre, čak je pozvao Makrona da podnese ostavku. Ministar unutrašnjih poslova Bruno Retajo, koji je i lider republikanaca, već je najavio da neće biti dio nove vlade. I drugi ministri razmišljaju o povlačenju.

Marin le Pen posmatra političku dramu sa bezbjedne distance. Na 131. nacionalnom kongresu vatrogasaca u provinciji, pokazuje bliskost s narodom, hvali mlade regrute i traži bolje opremanje oružanih snaga.

Za lidera Nacionalnog saveza Žordana Bardelu, Makron je „izolovaniji i otuđeniji nego ikada“. Novu vladu naziva „lošom šalom, demokratskom sramotom i poniženjem za Francuze“.

Na mreži Iks Bardela najavljuje da će pokušati da obori kabinet što je prije moguće. Le Pen i Bardela traže nove izbore – ili predsjednikovu ostavku.

Političko pozorište

„Večeras smatram svoju misiju završenom“, izjavio je Sebastijan Lekorni u srijedu uveče pred milionskim auditorijumom u udarnom TV terminu. Prema mišljenju brojnih posmatrača. njegov povratak samo odlaže neizbježne izbore. On tu ulogu započinje bez ikakvog entuzijazma. „Prihvatam – iz osjećaja dužnosti – misiju koju mi je predsjednik povjerio“, objavio je novi premijer ubrzo nakon ponovnog imenovanja. To je „težak, ali moguć put“.

Mnogi Francuzi više ne mogu da shvate ozbiljno političku predstavu. Povjerenje u institucije, kaže ekspert za Francusku Ros, ozbiljno je narušeno. Ova politička iscrpljenost vidi se i u anketama: Nacionalni savez bi u ovom trenutku osvojio oko 35 odsto glasova u prvom krugu eventualnih prijevremenih parlamentarnih izbora – ostavljajući iza sebe i lijevi savez i Makronov blok.

Sve više građana je šokirano haosom u Parizu i traži odgovornost. Prema najnovijim istraživanjima, skoro dvije trećine Francuza sada želi Makronovu ostavku. Ali on to isključuje. Navodno je u petak u Jelisejskoj palati rekao šefovima stranaka da će na dužnosti ostati cijeli mandat, do proljeća 2027.