- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
23. 10. 2025. 10:18
Zima vijeka u Njemačkoj? Meteorolozi sumnjaju u prognoze
Gotovo svake sezone pojavljuju se senzacionalni tekstovi koji prognoziraju „pakleno ljeto“ ili „zimu vijeka“. Ovog puta riječ je o „zimi 2025/26“ koja bi, prema nekim portalima, trebalo da bude najhladnija u posljednjih sto godina.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da se vrijeme ne može predvidjeti toliko unaprijed. Takvi naslovi, kažu, služe prije svega da privuku klikove na internetu – a klikovi znače zaradu.
„Kod takozvanog klikbejtinga često se zanemari dužnost pažljivog postupanja s informacijama. Mi kao državna institucija tako nešto ne bismo uradili“, kaže Lothar Bok iz Njemačke meteorološke službe (DWD) u Minhenu.
Polarno vrtloženje i spekulacije
Povod za nove spekulacije bio je članak koji slab polarni vrtlog iznad Sjevernog pola povezuje s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj.
Meteorolog Bok potvrđuje da bi vrtlog naredne zime mogao biti slabiji, ali napominje da to ne znači automatski i ekstremnu hladnoću.
„Slab polarni vrtlog ne može zadržati hladan vazduh na sjeveru, pa se ledene mase mogu spustiti do Evrope – ali to ne mora da se dogodi“, objašnjava Martin Gud iz ARD centra za vremensku ekspertizu.
Zima 2025/26 – još uvijek nepoznanica
Prema riječima stručnjaka, vrijeme zavisi od mnogih faktora: temperatura okeana, morskih struja i opštih atmosferskih prilika.
Na pitanje da li će naredna sezona zaista donijeti „zimu vijeka“, meteorolog Karsten Švanke odgovara kratko: „Ne znamo.“
„Govoreći o ozbiljnim prognozama, tek početkom godine možemo okvirno da sagledamo moguće obrasce strujanja vazduha“, dodaje Gud.
Prognoze pouzdane najviše deset dana unaprijed
Meteorolozi ističu da je vrijeme moguće pouzdano predvidjeti najviše deset dana unaprijed.
„Za tri dana možemo relativno tačno da prognoziramo, a kod stabilnih vremenskih prilika možda i do deset“, kaže Bok. „Ali dugoročne prognoze od 20 ili 50 dana unaprijed – to jednostavno nije moguće.“
Iako su prognoze danas tačnije nego prije pola vijeka, meteorolozi priznaju da i dalje imaju velikih poteškoća sa dugoročnim predviđanjima.
Zima vijeka? Vrlo mala vjerovatnoća
„Zima vijeka“ statistički se događa jednom u sto godina. Takva je, na primjer, bila ona iz 1962/63, kada je Njemačka zabilježila najhladniju sezonu 20. vijeka – sa zaleđenim rijekama, prekidima u snabdijevanju strujom i brojnim smrtnim slučajevima.
Da li će 2025/26 biti slična? Stručnjaci kažu da je vjerovatnoća za takav scenario – veoma mala.